Interventni izlov ribe zbog suše

Zbog ekstremne suše na više od sedam tisuća hektara slatkovodnih ribnjaka - nikad teža hidrološka situacija. Zbog niskog vodostaja i opasnosti od uginuća ribe - krenulo se u interventni izlov. U punom pogonu su i uređaji za upumpavanje svježe vode i kisika - što troškove proizvodnje znatno poskupljuje.

U slatkovodnim ribnjacima na gotovo sedam tisuća hektara od Orahovice do Donjeg Miholjca vodostaj je pao za više od dva metra. To je za ribu u kontroliranom uzgoju velika prijetnja.

- Opasnosti koje nam prijete u ovakvim godinama su manja hranidba, manji prirast i na kraju opasnost od samog uginuća ribe zbog nedostatka kisika u vodi, ističe tehnolog Ribnjičarstva PP Orahovica Boris Vidaković.

Reagira se brzo, interventnim izlovom šarana, tolstolobika, amura.

- Imamo pogon za preradu pa se izlovljena količina u vrlo kratkom vremenu, isti dan može preraditi, ističe.

Tijekom ovako ekstremnih klimatskih i hidroloških uvjeta - štetu se nastoji umanjiti svim raspoloživim tehnološkim mjerama.

- Održavanje higijene vode, svakodnevna kontrola kisika i ostalih parametara u vodi. Na jednom dobrom dijelu ribnjaka možemo uspostaviti aeraciju pomoću električnih aeratora, objašnjava tehnolog Vidaković.

Sve to znatno poskupljuje proizvodnju. U Hrvatskoj gospodarskoj komori nude rješenja koja subvencionira i država.

- Tu prvenstveno mislim na postavljanje solarnih panela na velike površine ribnjaka koji bi onda, osim proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, svojom sjenom sprečavale isparavanje i zagrijavanje vode, istaknula je predsjednica Grupacije slatkovodnih ribnjičara HGK Ksenija Vukman.

Tu je i Nacionalni program za razvoj slatkovodne akvakulture koji, poručuju iz Grupacije slatkovodnih ribnjičara, u novom programskom razdoblju nizom zelenih mjera - nepovratnim novcem snažno podupire i Europska unija.