Kako Schengen i uvođenje eura utječu na hrvatsku poljoprivredu?

08.01.2023.

13:24

Autor: Sanja Najvirt/Plodovi zemlje/HRT/A.S.

Kako Schengen i uvođenje eura utječu na hrvatsku poljoprivredu?

Kako Schengen i uvođenje eura utječu na hrvatsku poljoprivredu?

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Uvođenje eura i ulazak u schengensku zonu trebao bi biti pozitivan za domaću poljoprivredu. Za sve sektore pa i za vinare. Izvoz vina je - recimo - prošle godine rastao čak deset posto, sad bi - kažu vinari - trebao biti još veći. Manje papirologije - bolji biznis, kažu. 

Jedan od najžilavijih izvozno orijentiranih sektora, onaj vinarski, koji u protekloj godini bilježi rast u izvozu od 10-tak posto, već osjeti pozitivne efekte. 

Osjete ga i poljoprivredne tvrtke i to u jačem otvaranju zapadnih tržišta, bržoj protočnosti roba, manjoj papirologiji i problemima s tečajnim razlikama na kojima su gubili dio zarade.

Trebali bi zadovoljni biti i slavonski ratari, no ovih dana navalu optimizma zasjenilo je kašnjenje obećanih isplata naknade štete od prošloljetne suše za koju je država osigurala 200 milijuna kuna.

Tek što smo zagazili u novu, u izvoz iz Kutjevačkog podruma kreću prve velike ovogodišnje pošiljke vina. Novu valutu - euro, ali i povijesni ulazak u Europu bez granica, ovaj najveći izvoznik vina dočekuje s puno optimizma.

- Što se tiče samog ulaska u Shengensku zonu, eura kao jedinstvene valute, definitivno donosi velike prednosti jer ćemo jedan dio administrativnih i birokratskih problema smanjiti. Sigurno ćemo ubrzati procese otpreme vina ako gledamo prema zapadnoeuropskim tržištima, do samih valutnih razlika koje više neće postojati vezano za eurozonu, izjavio je Dino Galić iz Uprave Kutjeva d.d.

Hrvatski najveći izvoznik lani je plasirao na europska tržišta rekordnih dva milijuna 300 tisuća litara vrhunskih i premium vina. Žilavi domaći vinarski sektor lani je zabilježio rast izvoza od desetak posto. Ulaskom u Schengen snažno se otvaraju nova tržišta pa će izvoz i dalje rasti. No brine ih inflacija i rast cijena repromaterijala.

- Poput boca, čepova, kutija, zaštitnih sredstava, enoloških sredstava, gnojiva što su ključne komponente na troškovnoj strani, inputi. Ono što je definitivno naznaka da je trend inflacije i dalje prisutan na onu bazu statističku po kojoj je godina završena s 13 posto, sad su predviđanja da bi definitivno mogla rasti od tri do pet posto ove godine, kazao je. 

Nema više problema konverzije


Da će se ipak zbog jedinstvene valute lakše disati, vjeruju i poljoprivredne tvrtke na tržištu žitarica.

Ova mala slavonska tvrtka lani je izvezla pet tisuća tona uljarica i žitarica susjednu Italiju i Mađarsku.

- Pa to konkretno znači da ćemo sigurno biti na dobitku zato što sva roba koja je išla u izvoz bila je plaćana u eurima. Više neće biti pretvorbe, tako da će nam biti lakše poslovanje i mi ćemo bolje proći u cijeloj priči, rekao je Nikola Belak iz Agro Mladost d.o.o. Đakovo.

- I u zemljama EU u koje smo izvozili i gdje je euro nama je bila problem konverzija - je li srednji, prodajni, kupovni tečaj uvijek je bio problem kada ti netko plati jer ti onda plaćaš naknadu banci ne bi li te eure opet konvertirao u kunu i na svakoj transakciji gubiš nekoliko postotaka ili dijelova svoje zarade, objasnila je Nives Grbić iz Grbić d.o.o. Požega.

- Značit će nam puno za robu u tranziciji, robu koja se izvozi, puno ćemo brže napraviti obujam posla, manja čekanja, lakše prijevoznicima. S druge strane očekujemo da će se i tržišta proširiti, da nećemo biti vezani samo za recimo Italiju i Mađarsku, već će i druge zemlje doći na naše tržište, kazao je Belak.

Jedinstveno EU tržište i valuta, domaćoj poljoprivredi dat će dobar vjetar u leđa kaže struka.

- Tu imamo velike igrače na ovom području i oni su u svakom slučaju gubili velika sredstva u konverziji valuta iz kune u euro i obrnuto i sad osim što će se pojednostaviti neki procesi, oni će sigurno imati pomak na tom području i na kraju krajeva svima će život biti lakši, objasnio je doc. dr. sci. Anton Devčić s Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, Požega.

Teške posljedice suše

No u domaćem dvorištu ništa nije lagano pa tako ratari diljem Slavonije još osjećaju teške posljedice lanjske katastrofalne suše koja im je uništila urod kukuruza, soje, duhana i suncokreta.

Iz omotnice teške 200 milijuna kuna, naknadu štete ovdje su dobili tek rijetki. Zakazale su i osiguravateljske kuće.

- Osiguranja su nas prevarila u biti, nismo dobili ni blizu naknadu koja je trebala biti, dakle smiješni su iznosi isplaćeni. Isto tako krenula je isplata od strane Agencije za plaćanja po pitanju elementarne nepogode, koliko znam tek je trećina onoga što bi trebalo biti, no iznosi nisu veliki, ljudi su u biti nezadovoljni, kazao je Mario Glavaš iz Udruge ratara ''Ledina''.

- Imali smo štete sto posto na buči nismo još ništa dobili, uredno smo prijavili, dodala je Grbić.

Slavonci koje će ekstremno topla zima u polja natjerati već krajem siječnja kako bi zaštitili usjeve od štetnika, strpljenje polako izdaje.

Očekuju od države pravedniju i bržu raspodjelu naknade šteta koje su baš u ovoj regiji bile najteže.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!