Naš lješnjak je najbolji za čokolade. Može li bolje?

Među svjetskim konditorima naš je lješnjak, naročito autohtoni istarski dugi - traženiji je od turskog ili talijanskog. Sve što naši ljudi proizvedu, izvezu. Sirov, u jezgri ili lješnjak prerađen za čokolade i slastice. Nažalost, domaća konditorska industrija ponovno uvozi. S tim baš nisu zadovoljni ni otkupljivači ni uzgajivači kojih je najviše oko Orahovice i Donjeg Miholjca.

U tijeku je berba lješnjaka, strojna. Urod je zbog mraza i tuče manji za oko 30 posto. No, kvaliteta je dobra. Otkup je siguran, cijena od 5 do 5,5 eura za kilogram na burzama raste, a uskoro kreće i sadnja novih plantaža domaćim certificiranim sadnicama.

Plantaža ljeske u Bukviku nadomak Orahovice stara je četiri desetljeća. U punom je rodu, plodovi su krupni, zdravi. No nekoliko elementarnih nepogoda ostavilo je traga. Josip Tokić kaže kako će, zbog stabilne cijene - urod ipak biti dovoljan da bi pokrio sve troškove. Nada se da će iduća godina biti bolja. 

Emanuel Sigrunjak iz Donjeg Miholjca u berbu će krenuti u listopadu. Nada se prinosima od oko 2,5 tone na hektaru što je, kaže - izuzetno dobro. No veliki proizvođač poput PP Orahovice koja uz 530 vlastitih, ima ugovoren otkup i s tristotinjak kooperantskih nasada, ne može čekati. Berba je u ponom pogonu sa 7 kombajna.

- Berbu radimo u tri prohoda sa specijaliziranim samohodnim kombajnima, posebno za berbu lješnjaka. Berbu počinjemo početkom 9. mjeseca, prvi prohod traje čak 15 dana, a treći pohod završava krajem 10. mjeseca, objašnjava tehnolog u proizvodnji lješnjaka PP Orahovice Miroslav Radaković.

Cijene diktiraju Italija i Turska

Uroda je za petinu manje nego lani. Troškovi proizvodnje po hektaru, zbog češće zaštite, veći su i do dvije i pol tisuće kuna. Otkupne cijene na burzama diktiraju voćarske velesile poput Italije i Turske. Sada je oko 5,5 eura za kilogram.

Otkup je PP Orahovica već započela, kaže Josip Tokić. S kooperantima, dodaje surađuju već dugo i oni znaju da će dobiti dobru cijenu. Procijenjuju da će ove godine na tržište plasirati nešto više od 1000 tona. I to prvorazrednog sirovog lješnjaka. Uglavnom sve - za talijanski Fererro.

Lješnjak iz Orahovice za talijanski Fererro

- Hrvatska oko 1000 tona lješnjaka u ljusci mora uvesti da bi upotpunila svoje potrebe. To govori da postoji itekako prostora za sadnju novih nasada, napominje Pavle Bijuklija. Tako PP Orahovica, dodaje Saša predsjenik uprave Saša Brezak - planira preko EU fondova posaditi 140 hektara novih nasada. Nova plantaža trebala biti završena do proljeća.

Valentin Falamić iz Rakitovice planira podići 8 do 10 hektara plantaže lješnjaka, uz pomoć EU novca. Kako je PP Orahovica najveći rasadničar, već je osigurao certificirani sadni materijal istarskog dugog lješnjaka. Svi u ovoj proizvodnji vide budućnost.

Izvozimo lješnjak, uvozimo skupu pastu od lješnjaka

No bila bi ona daleko bolja da se urod ovdje odmah i preradi. Zato iz PP Orahovice najavljuju izgradnju tvornice kako bi na tržište plasirali gotov proizvod - prženi sjeckani lješnjak te brašno i pastu od lješnjaka.

Bez europske potpore - ići će teško. Problem su natječaji kojih koji se za velike projekte poput ovog već dugo ne raspisuju pa smo i dalje u apsurdnoj situaciji. Naša sirovina se prerađuje u Italiji iz koje onda uvozimo skupu pastu i prženi lješnjak za domaće konditore. A sve to silno poskupljuje i onako klimavu domaću proizvodnju.