20:40 / 22.01.2022.

Autor: Ana Zadro/Dnevnik/IMS/HRT

Deset godina od referenduma o ulasku Hrvatske u EU

Glasački listići na referendumu

Glasački listići na referendumu

Foto: Tomislav Miletic / PIXSELL

Prije 10 godina održao se drugi referendum u povijesti Hrvatske. Nakon 1991. godine i referenduma o samostalnosti, 22. siječnja 2012. građani su odlučivali o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. I odlučili - 66,27% "za", a 33,13% "protiv".

Vjera u koristi članstva pobijedila je euroskepticizam, koji se tada slikovito mogao sažeti u krilaticu 'ne damo sir i vrhnje'.

- Mislim da je kampanja bila prilično realna, i na neki način afirmativna. Naravno, bilo je i ovih izazova koje ste sad spomenuli, pitanje sira, mlijeka, hoće li se smjeti prodavati ili ne, ali kao što vidimo, građani su bili i tada potpuno svjesni da to nisu bile istinite informacije, kazao je Goran Bandov, vanjskopolitički komentator, Sveučilište u Zagrebu.

- Mislim da su tada iza nas bili i euroskepticizam, na neki način, ali i euroforija, i da su građani s izvjesnim eurorealizmom pristupili kutiji u koju su ubacili svoju volju, izjavio je Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP).

Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ), smatra da je Hrvatska „prije svega dobila priliku vratiti se tamo gdje povijesno, kulturno i civilizacijski pripada."

Najveći, u doslovnom smislu, simbol onoga što nam je EU donijela je Pelješki most. Od ukupno 4 milijarde kuna, 2 milijarde i 700 milijuna dala je Europska unija. Obnavljaju se škole, bolnice i komunalna infrastruktura.

- Ukupno je ugovoreno iz operativnih programa konkurentnost i kohezija više od 9 mlrd. eura, istaknula je Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Ressler navodi da se u „gospodarskom smislu učinilo puno i da sada, u vrijeme pandemije ne bismo mogli računati na tako izdašnu pomoć."

No moglo se i bolje, kaže Picula.

- To je kriva domaća politika, oni koji donose odluke. Ako postoji nezadovoljstvo građana zbog nekih nerealiziranih mogućnosti, adresu ne treba tražiti u Bruxellesu, nego u Zagrebu, dodaje.

Europska unija danas nije ista Unija u koju smo ušli. I referendum poput tadašnjeg danas bi bilo mnogo izazovnije provesti.

- Društvene mreže su sigurno puno opasnije nego što bi bila bilo koja politička snaga u hrvatskom parlamentu koja bi mogla zagovarati ovu ili onu varijantu, kazao je Bandov.

Te nedjelje, prije 10 godina, hrvatski su građani dvotrećinskom većinom odabrali varijantu ulaska u europsku obitelj.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!