Reforma sustava socijalne skrbi - korak naprijed ili nazad za najranjivije?

Socijalna skrb sustav je koji itekako treba reformu. Ponajprije kako bi takvu vrstu skrbi učinila što pravednijom i dostupnijom građanima. Za novi paket zakona u dvije će godine izdvojiti 1,2 milijarde kuna više nego u proteklom razdoblju. No i dalje ostaje pitanje - jesu li najavljene izmjene korak naprijed ili nazad za najranjivije?

Sedam novih zakona, tri akcijska plana, svi centri pod kapom Zavoda za socijalni rad. Cilj - ujednačavanje prakse u postupanju.

Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, demografije i socijalne politike, ističe da sustav socijalne skrbi trenutačno nije funkcionalan, ne dovodi do ujednačenog postupanja, i ne dovodi do kvalitetne skrbi za korisnike.

- Sada imamo 82 centra za socijalnu skrb, 82 ravnatelja, 410 članova upravnog vijeća, navodi.

Ovakvo ujednačavanje, ili kako kažu kritičari - centralizacija, jedna je od najspornijih točaka za one koji u sustavu rade. 

- Nije svugdje jednako. Ne možete reći da je jednaka usluga potrebna u Gospiću, Ludbregu, Dubrovniku. To treba biti vrlo jasno prepoznato u lokalnoj zajednici, i da lokalna zajednica ima mogućnost intervenirati i brzo dati uslugu onu koja je potrebna, smatra Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika.

Socijalna skrb, naglašava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, mora odgovoriti na potrebe svakog građanina Hrvatske.

- On mora biti pravedan, preventivan, adekvatan, mora imati dovoljne kapacitete za reagiranje. To je ono što mi često dobivamo u pritužbama građana, dakle njihovo nezadovoljstvo trenutnom situacijom, kaže.

Komore socijalnih radnika, psihologa i ostalih stručnjaka u sustavu tvrde da ih se novim zakonima marginalizira te da neće moći samostalno odlučivati.

Andreja Bogdan, predsjednica Hrvatske psihološke komore, ističe da psiholozi unutar sebe mogu donijeti bolje pravilnike i norme ponašanja nego što to može Ministarstvo.

- Dozvolite da ipak mi najbolje znamo struku, to je isto kao kada bismo se petljali u nekakav medicinski zahvat o kojem ne znamo, poručuje Štefica Karačić, članica Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika.

Aladrović ocjenjuje da je uvijek dio kritičara konstruktivan, no da dio „gleda vlastite i osobne pozicije u tome”.

- Mi smo fokusirani na one koji su konstruktivni, kaže.

Na Nacionalnom vijeću za razvoj socijalnih politika Ministarstvo je najavilo da će prihvatiti neke od 2.000 primjedbi koje su stigle u procesu savjetovanja. Koje, znat će se kad zakoni dođu na dnevni red Vlade.