Kolarek Karakaš: Anamneza je pola dijagnoze

Nakon tragične vijesti o najmlađoj žrtvi koronavirusa u Hrvatskoj, odnosno posljedica te bolesti, a riječ je o 11-godišnjem dječaku koji je zbog rijetkih i teških komplikacija od Covida-19 u noći sa subote na nedjelju preminuo u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti, javnost se još jednom osvijestila po pitanju težine i nepredvidivosti tog virusa. 

O tome koliko su djeca izložena koronavirusu, kad i zbog čega treba posumnjati da se bolest komplicira u Studiju 4 je govorila dr. Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Hrvatskoga društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.

Kaže kako se nakon ovog slučaja primijeti dodatna zabrinutost roditelja djece koja su zaražena koronavirusom.

- Nakon svakog takvog nemilog događaja roditelji su još više preplašeni I upućuju više poziva našim ambulantama, istaknula je.

Objasnila je što je točno multisistemski inflamatorni sindrom.

- Radi se o upali cijeloga organizma. To nije nešto novo. Ako se tome doda infekcija nekom bakterijom razvija se sepsa. Novo je to što infekcija, u ovom slučaju preboljenje Covida-19 može se zakomplicirati tim sindromom. To nije nešto novo, samo je novi mehanizam. Kod sepse u organizam mora prvo uči neka bakterija, a kod Covida-129 se radi o imunološkoj reakciji, rekla je dr. Mirjana Kolarek Karakaš.

Kaže kako su Amerikanci izračunali kako je mortalitet od MIS-a 1,5%.

- Nije to neki veliki postotak, ali loše je kad bilo tko u taj postotak uđe, naglasila je dodavši kako su pedijatri koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prvi koji dolaze u kontakt s tim sindromom.

- Dolaskom pandemije Covida-19 gotovo cijeli svijet se okrenuo naglavačke pa se tako bitno izmijenio i rad u našim ambulantama. Prve smjernice stožera su bile da se pacijent prvo najavi telefonom a mi onda odlučimo što ćemo s njim dalje, rekla je dodavši da su se smjernice sada promijenile.

Objasnila je i kako njihov rad sada izgleda.

- Kada se pacijent javi vrlo je važna anamneza, kao i kod svake druge bolesti anamneza je pola dijagnoze. Ako simptomi nisu jaki i ako pacijent nije došao u kontakt s već oboljelim, tada ih pitamo kakvi su simptomi. Ljudi se preplaše i na temperaturu 37,3. Trudimo se umiriti roditelja, pitamo ga koje još simptome ima dijete, da li šmrca.. Ako dijete nema visoku temperaturu, naravno da ga ne zovemo odmah kod nas već savjetujemo da dijete ne ide u školu ili vrtić te pratimo razvoj bolesti. Ako se radi o težim simptomima, visoku temperaturu preko 39-40 stupnjeva, ako se radi o malom djetetu do godine dana starosti, tada ćemo ga svakako pozvati u ambulantu. Ako se radi od djetetu od 7, 8 godina s temperaturom od 38 stupnjeva, možemo pričekati dan, dva ali smo u svakodnevnom kontaktu s roditeljima, objašnjava dr. Kolarek Karakaš.

Na pitanje novinarke koliko je trenutačno pozitivne djece u Hrvatskoj odgovara kako je to vrlo teško reći jer se svi ne testiraju.

- Sada je takav sistem da ako su roditelji pozitivni, a dijete razvije neke simptome, tada se to dijete ne ide testirati već se tretira kao da je i ono pozitivno, objašnjava. 

Dala je i savjet roditeljima na što trebaju obratiti pažnju nakon što su im je dijete preboljelo Covid-19 te kada se treba javiti liječniku.

- Uglavnom djeca koja su završila na hospitalizaciji u velikom su broju imali upalu pluća. To jeste jedna od komplikacija. Roditeljima bih poručila da se ponašaju kao i do sada, ako imate bolesno dijete s bilo kojim simptomom nazovite svog pedijatra ili obiteljskog liječnika i posavjetujte se s njima. Opasne su visoke temperature duže vrijeme, ako dijete povraća, ako primijetite neki neuobičajeni osip koje dijete nije do sada imalo, ako ima bolove u trbuhu, ako vaše dijete nije dobro, trebate se javiti liječniku, poručila je.