Psihologinja Nazor: Oni koji su odlučili ne cijepiti se, izabrali su posljedice

Splićani su još pod dojmom svirepog ubojstva žene na radnom mjestu u trgovini kojoj je presudio bivši partner. Nasilje u pandemiji koronavirusa postaje svakodnevica. Mirjana Nazor, psihologinja, javljajući se u "Studio 4" rekla je kako je detektirano 40 posto više nasilja u obiteljskom okruženju čemu su, kaže, sigurno doprinijele mjere poput "lockdowna".

- Naravno da tamo gdje su postojale nesuglasice i napetosti takva situacija je doprinijela da eskalira nasilje prema ženama i djeci. Ne možemo uvijek tražiti olakotnu okolnost u pandemiji kada govorimo o nasilju. Nažalost mi se s problemom nasilja prema ženama susrećemo dugi niz godina, dugo govorimo o tome, usvojili smo Istanbulsku konvenciju, ali u stvarnom životu mislim da se nismo daleko maknuli. Premalo novaca se izdvaja za sigurne kuće, psihološku pomoć žrtvama, ali i nasilnicima, rekla je psihologinja.

Nazor ne smatra da necijepljeni postaju građani drugog reda samo zato što su poduzete mjere. Istaknula je da je svatko imao mogućnost izabrati hoće li se ili neće cijepiti.

- Oni koji su izabrali da se neće cijepiti, izabrali su i neke posljedice. Mislim da je nepotrebno toliko se čuditi zašto su neki građani podcijenjeni ili su neke aktivnosti za njih ograničene. Imali su mogućnost ponašati se drugačije, zašto nisu - tu sad se može razglabati da motivacija necijepljenja se ne može generalizirati, ima različitih pobuda zašto to ljudi ne rade, rekla je.

Komentirala je odluku Vlade da sankcionira one državne službenike koji krše pravilo o obvezi predočavanja COVID potvrda. Nazor se pita zašto uopće treba posebno govoriti o državnim službenicima ako smo svi u državi jednaki i imamo ista prava i obveze.

- Nisu li diskriminirani svi oni ljudi koji boluju od različitih bolesti i trebaju liječničku pomoć u bolnicama, a ne mogu je dobiti. Jesu li oni dobili slobodu izbora liječiti se ili ne liječiti? Oni moraju čekati trenutak kad će im moći biti pružena usluga, rekla je.

Zanemareno mentalno zdravlje

Na zagrebačkim sudovima sve je više postupaka zbog nasilja, fizičkih obračuna u obitelji, na ulici i radnim mjestima. Koliko je korona pogubna za našu psihu?

Nazor je rekla kako je sramotno da nas je COVID prisilio na češće spominjanje mentalnog zdravlja jer je ono sastavni dio života svih.

- O mentalnom zdravlju ne vodimo računa. Nije važno što nam se dogodilo, nego što ćemo s tim učiniti i kako ćemo se odnositi prema nevolji koja nas je snašla, to je manifestacija mentalnog zdravlja. Kako se nismo jako brinuli o toj sferi našeg zdravlja, onda to sve dolazi na naplatu s kamatama, ustvrdila je psihologinja.

Nazor smatra da će se morati uvesti generalne mjere za sve ukoliko se ljudi ne prestanu ponašati na način da misle da svatko može o svemu odlučivati.

- Ako ne pronađemo izlaz iz ove situacije na jedan civilizirani način - da slušamo jedni druge, da baratamo argumentima, da ne smatramo da svi možemo odlučivati o svemu. Ako je to bit demokracije - da svatko u svakom segmentu funkcioniranja ima pravo donositi odluke, onda se ja bojim za život u takvoj državi. Ja se bojim donositi odluke u situacijama u kojima nemam znanja. Ako nastavimo tako da mislimo da svi mogu sve, morat ćemo biti prisiljeni provoditi generalne mjere, gdje neće biti izbora jer će to biti jedini spas. Meni se čini da smo mi ono na što svake godine upozorava HGSS, da se u planine ne odlazi neopremljen. Koliko god upozoravali, uvijek ima onih koji se ponašaju avanturistički, rekla je Nazor.

Političari odgovorni što su se građani razočarali

Psihologinja smatra da su političari dijelom odgovorni što se dio građana razočarao. Iako je većina građana vjerovala u početku Stožeru, kaže da su mnoge njihove odluke bile nelogične i nedosljedno su se provodile.

- Malo po malo povjerenje u Stožer je kopnilo, a kad nekome ne vjerujemo, onda se ni uputa koje taj netko donosi ne pridržavamo. Međutim, to nas ne opravdava da se ponašamo neadekvatno jer se mi ni jednostavnih mjera ne držimo, zaključila je.