Predsjednik Zoran Milanović je prije dva dana pozvao stručnjake da mu objasne kako to da je Hrvatska u svjetskom vrhu po broju smrtnih slučajeva od COVID-a na milijun stanovnika. Na pitanje je li smrtnost u Hrvatskoj viša li niža u odnosu na druge zemlje u Studiju 4 je odgovorio prof. Domagoj Drenjančević s Klinike za infektologiju KBC-a Osijek. Da bi mogli sa sigurnošću utvrditi kolika je smrtnost, trebalo bi gledati više faktora, smrtnost s obzirom na dob, druge bolesti, po kojim kriterijima su druge zemlje prijavljivale svoje brojke. Teško je sada spekulirati jesu naše brojke više ili niže, poručio je infektolog predsjedniku.
Kaže kako je situacija u Osječko-baranjskoj županiji zadovoljavajuća.
- Broj hospitaliziranih je sve mani, pala je brojka na ispod 10. Mi već više dana nemamo preminulih, ovi koji su hospitalizirani dobro se oporavljaju. Što se tiče novooboljelih i njih je svakim danom sve manje, to je vrlo mali postotak, mjeri se čak ispod 2, 3 %, kako koji dan po nekoliko bolesnika tek bude otkrivenih. Generalno gledano - situacija se razvija u pozitivnom smjeru što je vjerojatno posljedica cijepljenja populacije, istaknuo je prof. Drenjančević u Studiju 4.
Komentirao je i sve slabiji interes za cijepljenje. Kaže kako je nužno osvijestiti ljudima nužnost cijepljenja s obje doze.
- Samo obje doze cjepiva garantiraju onaj postotak zaštite koji je definiran i provjeren studijama. Jedna doza nije dovoljna s izuzetkom onih koji su preboljeli covid-19 i cijepili se s jednom dozom - kod njih je imunost sigurno duža no to neće biti dovoljno u slučaju potrebe za nekim aktivnijim društvenim životom. Mislim i da ljude treba osvijestiti u tom smjeru jer ako se ne budu cijepili s obje doze normalizacija života bit će puno teže izvediva. Za sve one aktivnosti koje smo prije korone provodili - druženja i putovanja - bit će nužna procijepljenost s obje doze, poručio je ponovno istaknuvši kako jedna doza nije dovoljna te da ne zna zašto ljudi misle da je dovoljna.
Imao je poruku i za tri dalmatinske županije (Zadarska, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska)koje imaju najnižu procijepljenost, a koje praktički "žive od turizma".
- Cijepite se ako želite da vam dođu gosti! Ako želite uspješnu turističku sezonu onda morate ponuditi jedan okvir u kojem će se turisti osjećati sigurno. Da bi se oni osjećali sigurno moraju znati da je u mjestu u koje dolaze cijela populacija procijepljena. Sami turisti koji dolaze u naše krajeve moraju ispuniti uvjete za putovanje, testiraju se ili su cijepljeni s obje doze, dakle sigurni su za kontakte. Ako dolaze u krajeve u kojem stanovništvo nije dovoljno procijepljeno, neće se osjećati sigurnima. Trebali bi svi zajedno težiti onom postotku procijepljenosti koji je dovoljan da steknemo imunost zajednice, naglasio je.
Kaže da je za kolektivnu imunost dovoljno 70% cijepljenih građana, tome treba težiti.
- Naravno da bi bilo dobro da je taj postotak veći. Ne treba razmišljati na način - on se cijepio, ja ne trebam, trebamo u tome sudjelovati svi. U našem KBC-u situacija sa procijepljenošću je dobra, imamo samo jednog oboljelog djelatnika, čekamo da se vrati na posao, nemamo nikoga u samoizolaciji. Situacija je stvarno zadovoljavajuća, rekao je.
Ističe da KBC Osijek, obzirom na svoju veličinu i značaj, cijelo ovo vrijeme balansira između svojih redovnih poslova i korona pacijenata.
Na pitanje voditeljice trebamo li se na jesen pribojavati četvrtoga vala odgovorio je da uvijek postoji opasnost od toga ali treba biti optimističan.
- Ja osobno mislim da je pred nama jedan dobar period, treba na to optimistično gledati. Doduše to smo mislili i prošle godine u ovo vrijeme pa nam se onda odgodio jedan teži period u studenom i prosincu. Ali tada nismo imali cjepivo kao jedan od glavnih alata u borbi protiv virusa. Sada je situacija puno bolja. Od uvođenja cjepiva situacija je takva da je među onima koji su se cijepili makar jednom dozom cjepiva, postotak onih koji su oboljeli bio mali, istaknuo je.
Kaže kako službenih smjernica o tome koliko ćemo se puta u budućnosti morati - nema.
- Brojne varijacije virusa su razlog zašto se moramo cijepiti svake godine, sezonski. Tako je s gripom. Hoće li tako biti i s koronavirusom koji se ipak razlikuje od virusa gripe, pokazat će vrijeme. Pratit ćemo situaciju, poručio je prof. Drenjančević dodavši da je prednost u tome što se postojeća cjepiva puno brže može prilagoditi mutiranim sojevima virusa.
Odgovorio je i na pitanje koje je stručnjacima prije neki dan postavio predsjednik Zoran Milanović - zašto je stopa smrtnosti u Hrvatskoj visoka.
- Teško je to reći. Ako gledate opću svjetsku smrtnost, onda taj očekivani mortalitet i nije tako visok. Ako uzmete tu relaciju ispada da je umrlo ispod 3% populacije kod kojih je testiranjem utvrđen virus. Ako gledate apsolutne brojke - 8 tisuća umrlih na našu populaciju je značajna brojka. Kada to stavite u korelaciju na milijun stanovnika, to može zvučati loše. Ali kada gledate Europsku uniju mnoge zemlje u našem okruženju imaju gore brojke. Ako govorimo o brojkama, a mislim da se ne trebamo fokusirati na brojke. Da bi mogli sa sigurnošću utvrditi kolika je smrtnost, trebalo bi gledati više faktora, smrtnost s obzirom na dob, druge bolesti. Pitanje i načina prijavljivanja oboljelih, po kojim kriterijima su druge zemlje prijavljivale svoje brojke. Teško je sada spekulirati jesu naše brojke više ili niže, objasnio je.
Za kraj je poručio da cijela populacija treba zadovoljna načinom na koji smo se izborili s cijelom situacijom.
- Odgovornost svih je bila da se virus ne proširi. Broj umrlih je proporcionalan broju oboljelih, očito je naša populacija bila zaražena s 10% a možda i više, ustvrdio je.