13:20 / 25.01.2022.

Autor: I.B./Studio 4/IMS/HRT

Vidmarović: I Zapadni saveznici i Ruska federacija pokazuju "mišiće"

Branimir Vidmarović

Branimir Vidmarović

Foto: Studio 4 / HRT

Dok traje diplomatsko odmjeravanje snaga SAD-a i Rusije oko pitanja Ukrajine i njene prozapadne budućnosti, još uvijek nema jedinstvenog dogovora NATO-a i SAD-a kakav će biti konačan odgovor Rusiji u slučaju rata. Računa li NATO na pomoć Hrvatske i postoji li mogućnost slanja naših vojnika na uzavrelu ukrajinsko-rusku granicu komentirao je u Studiju 4 vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović.

- NATO u ovom trenutku doživljava svoju malu renesansu, imao je jednu krizu identiteta, postojanja i smisla, i sada taj smisao dolazi. U interesu je NATO-a ovu eskalaciju prikazati većom nego što jest i pokazati da je savez još uvijek relevantan i važan. Tu sada dolazi do različitih strukturalnih problema, ne reagiraju svi jednako i nema jedinstva – a zašto bi i bilo, Ukrajina nije članica NATO-a, kaže Vidmarović i dodaje kako smatra da će se od Hrvatske tražiti da pošalje svoj kontingent na ukrajinsku granicu.

U završnoj fazi odmjeravanja diplomatski snaga dužnosnici EU imaju otklon od SAD-a i Velike Britanije, koji su najavili povlačenje dijela svojih zaposlenika i osoblja u veleposlanstvima, dok čelnici EU-a to zasada ne planiraju napraviti.

- Europa se za vrijeme Hladnog rata nalazila u klopci između SSSR-a i SAD-a i sada se opet nalazi. Na taj način se žele izbjeći neželjeni rizici, prije svega financijski i ne provocirati Rusiju, objašnjava Vidmarović.

- I Zapadni saveznici i Ruska federacija pokazuju svoje "mišiće" gomilanjem vojnih potencijala na rusko-ukrajinskoj granici, a činjenica je i da postoje obostrane vojne vježbe – od Baltika do Mediterana, te se postavlja pitanje koliko takva situacija još može izdržati prije nego dođe do pucanja?

- Budući da sada nuklearno oružje nije opcija na stolu, možda je ovo gomilanje vojnika supstitut za to – sve se usijava i u jednom trenutku bi trebalo doći ili do diplomatskog rješenja ili će nekome popustiti živci i zapucati će, kaže Vidmarović i dodaje kako se snajperske vatre već izmjenjuju na ukrajinsko-ruskoj granici.

- U Donbasu nikad nije bilo mirno, to je nažalost normala, dodaje.

Nizozemci su poslali dva lovca F-35 prema Bugarskoj, Češka šalje topništvo, Nijemci terenske bolnice, Danci su uputili fregatu u Baltičko more na vježbu, a Španjolska brodove koji će sudjelovati u vježbama na Mediteranu – Hrvatska za sada šuti, i diplomatski i vojno, a Vidmarović smatra kako je to trenutno najbolja opcija.

- Mi smo tu dosta pragmatični, u posljednje vrijeme mi se dosta sviđa naša vanjska politika jer je nekako odmjerena. Međutim, ako će trebati stisnuti će nas – stisnuti će nas SAD i nećemo moći reći ne, kaže. Predsjednik Milanović odavno je poručio kako Hrvatska neće slati vojsku u Ukrajinu, iako je to teoretski naša obaveza prema Sjevernoatlantskom savezu, ali Vidmarović ističe kako je on sustavno u slabijoj poziciji s obzirom na svoje ovlasti.

- U svakom slučaju će nas stisnuti, možda ne u velikom omjeru i možda ne podno ukrajinske granice da ne izgleda kao da sudjelujemo u eskalaciji, ali nekamo u baltičke zemlje će poslati naše vojnike, smatra i ističe kako je Rusija istaknula kako će - u slučaju negativnog odgovora od strane SAD-a – razmatrati vojno-tehničke mjere. 


- To može značiti svašta – stvaranje prijetnji i žarišta, od Latinske Amerike, Bliskog istoka i Afrike. Ima jako puno geografskih lokacija koje nisu stabilne i gdje Rusija može podebljati svoje vojno prisustvo. Spominju se i tehničke mjere – je li to cyber ratovanje, ili prisniji ekonomski kontakt i integracija s Kinom ili Bjelorusijom? To može značiti puno toga, kaže Vidmarović.

Prema posljednjim istraživanjima javnog mišljenja od kineskog Instituta za sociologiju 49 posto stanovnika smatra kako je invazija realna, 39 posto smatra da nije, a ostali nisu znali odgovoriti.

- Situacija je dosta interesantna. Sami Ukrajinci na vrhu vlasti polako deeskaliraju i smiruju, govore da to nije realno. Iza kulisa se odvija diplomacija koja polako počinje davati svoje rezultate – nakon serije sastanaka američke i ukrajinske strane, sada se polako ponovno vraća ideja pregovora o sporazumima u Minsku. SAD je naglasio važnost i bezalternativnost Minska, a 26. će se odviti sastanak Normandijske četvorke i ako bi bili neki proboji, sićušni mali dogovori na tom sastanku, to bi onda samo po sebi značilo deeskalaciju. Ovo je sada situacija gdje se svaka zemlja može pozicionirati i pokazati svoju lojalnost, politički ugled, status i smjer, zaključuje Vidmarović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!