Vodi li novi Zakon o socijalnoj skrbi u centralizaciju sustava

Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, jutros je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 izrazila zabrinutost da novi Zakon o socijalnoj skrbi vodi u hipercentralizaciju sustava, dok je Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, rekla da je predviđena organizacija središnjeg zavoda za socijalnu skrb usmjerena samo na organizacijsku centralizaciju, dok bi svi poslovi koji se odnose na krajnje korisnike ostali na postojećim razinama.

Karačić je rekla da predloženi zakon nije prihvatljiv niti Hrvatskoj udruzi socijalnih radnika, niti Hrvatskoj komori socijalnih radnika, niti stručnjacima Pravnog fakulteta u Zagrebu, brojnim strukovnim organizacijama, organizacijama civilnog društva, korisničkim udrugama...

- Dakle, nitko ga u ovoj državi ne podržava osim samog ministarstva, odnosno ministra i njegove administracije, rekla je Karačić.

- Ovo će biti hipercentralizacija sustava socijalne skrbi, upozorila je.

Karačić je istaknula i da se istovremeno donose izmjene šest strukovnih zakona koje je ocijenila nepotrebnima.

Također je rekla da Obiteljski zakon kao da više nije ni u čijem interesu.

Reagirajući na optužbe na centralizaciju zbog predviđenog gašenja centara za socijalnu skrb i formiranja središnjeg zavoda, Katkić Stanić rekla je da je predviđena organizacija zavoda usmjerena samo na organizacijsku centralizaciju, dok bi svi poslovi koji se odnose na krajnje korisnike ostali na postojećim razinama.

Rekla je da se procjenjuje da bi ovakva organizacija mogla pridonijeti poboljšanju sustava te pozicioniranju sustava socijalne skrbi i sadašnjih centara kroz budući zavod kao jake ustanove u smislu partnerskog odnosa s drugim sustavima.

Na pitanje urednika i voditelja Petra Vlahova jesmo li jednostavno mogli kopirati, odnosno preuzeti zakon koji imaju Austrija, Njemačka ili neke komplementarne države, Katkić Stanić je odgovorila da smo, nažalost, u zadnjih 20 godina često kopirali različite zakone i regulative, te da smo obično uzimali anglosaske i skandinavske modele koji su bitno različiti od nas.

- Mislim da je problem što nikada postojeći modeli nisu dovoljno dugo zaživjeli da biste mogli pratiti učinke, evaluirati i reći - trebalo bi prilagoditi na ovaj ili onaj način, rekla je.

Krajačić je pak rekla da bismo, ako bismo željeli kopirati zakon ili se barem ugledati na tuđa iskustva, mogli iskoristiti iskustvo Slovenije, koja je, kako je rekla, reformom išla na određeni oblik decentralizacije i nudi dobar model.