22:35 / 24.03.2022.

Autor: Jelena Perleta/Agenda/HRT

Odesa je grad-utvrda i poseban izazov za Rusiju

Odesa, grad utvrda

Odesa, grad utvrda

Foto: Agenda / HRT

Početkom tjedna napadnuta je Odesa. Posljednji put taj povijesni grad-utvrdu, koji leži na obali Crnoga mora, bombardirali su nacisti prije 80 godina. Odesa, zbog svoje strateške te povijesne i kulturne važnosti, nalazi se 300-tinjak kilometara od anektiranog Krima i poseban je izazov za rusku vojsku.

700 tona pijeska, odnosno 400 000 vreća s pijeskom pripremili su stanovnici Odese još dok je rat tek počeo i bio relativno daleko od njihova grada. Takozvani Biser Crnog mora - svoju Odesu svatko je odlučio braniti kako može.

- Radimo ovdje jer ne znamo ubijati. Nismo profesionalni vojnici, ali možemo pomoćinašoj vojsci. Više od polovice pobjede grade ovdje obični ljudi, kaže Viktor Skripnik, fotograf. Koreografkinja Jana Kopko smatra kako je to važno. Dodaje kako voli svoj grad i državu. Želi pobjedu.

Samo tjedan dana nakon ovog razgovora - razaranja Odese počele su obilaziti svijet. Gađano je predgrađe te strateški važne luke inače rodnog grada sada već bivše TV urednice ruskog Kanala 1 koja je usred vijesti prosvjedovala protiv rata.

Svatko svoju Odesu brani kako može

- Bila je to moja osobna 'antiratna' odluka. Ne podržavam rusku invaziju, mislim da je to užasno, kaže Marina Ovsjanikova koja je zbog svog poteza postala heroina na zapadu. U Rusiji je nazvana izdajicom i britanskom špijunkom. Kažnjena je na kraju samo novčano.

Kao dijete Ukrajinca i Ruskinje dugo je, rekao je jedan njezin prijatelj - kuhala sve u sebi, a onda odlučila svijetu pokazati što misli.

- Bilo je puno teorija. Ukrajinci kažu da radim za rusku obavještajnu službu. Ruski istražitelji koji su me ispitivali sigurni su da sam specijalni agent Zapada. Ja sam samo normalna Ruskinja koja je odlučila izraziti svoj stav kao građanin, poručuje Ovsjanikova. Živi, kaže, iz dana u dan, a ona i obitelj ne žele otići iz Moskve.

Početni strah zamijenio je bijes

Isto tako, mirno u svojem gradu žele živjeti i stanovnici Odese. Dmitrij kaže kako su se u početku bojali. Mislili su da se neće moć i oduprijeti ruskoj vojsci. Više se ne boje, dodaje - osjećaju samo bijes i mržnju.

- Cijelo stanovništvo se ujedinilo. Činimo sve da nabavimo hranu, podijelimo je i dopremimo je na bojište. Svi rade na podršci vojsci ili teritorijalnoj obrani, da im osiguramo ono što im treba. To je ono što Ukrajinci rade upravo sada, kaže Dmitrij.

Pomoći žele Ukrajinci u svim dijelovima svijeta

Samo nekoliko dana prije vjenčanja za Amerikanca Davida Maria je odlučila da se nakon svadbe vraća iz Chicaga u Ukrajinu. Roditelji su joj u Odesi, žive blizu mora i neprekidno su u skloništu. Ne želi otići ali, kaže - mora, neprijatelja se mora zaustaviti.

Kamuflažne mreže, molotovljevi kokteli ... sve se to pripremalo danima i tjednima. Student Bogdan Galajda kaže kako dnevni naprave tisuće boca i kako će ih imati puno više ako neprijatelj uđe u grad. Dok studenti izrađuju molotovljeve koktele, oni stariji spremni su za borbu.

- Spremni smo umrijeti. Ne bojimo se platiti tu najveću cijenu kako naša zemlja ne bi postala dio strašne Ruske države. Osjećam se kao u filmu, priča Vladimir Nagorni iz Ukrajinske teritorijalne obrane.

U Odeskoj oblasti na jugozapadu Ukrajine rođen je i bivši predsjednik Petro Porošenko. Baš kao i obitelj sadašnjeg predsjednika Zelenskog, ni njegova ne napušta zemlju.

- Naša je obitelj u Kijevu. Ne idemo nigdje. Ostajemo i pomoći ćemo teritorijalnoj obrani, vojnicima i civilima, poručuje bivša ukrajinska prva dana Marina Porošenko.

- Možete to zvati Marshallov plan, Bidenov plan, Michelov plan, Johnsonov plan, Biden-Michel-Johnsonov plan. Ali, molim - učinite nešto. Nemojte stajati postrani. Ako sada nešto ne učinite za Ukrajinu - rat će pokucati i na vrata vaših zemalja. Bez obzira gdje živite: u baltičkim državama, u Portugalu, Francuskoj ili Njemačkoj, poručuje bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

Kao i umirovljenici u Odesi - svijet igra veliku partiju šaha. Na kocki su ljudski životi, a mnogi su nažalost već izgubljeni. Svaka minuta je važna.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!