19:30 / 22.01.2022.

Autor: Jelena Perleta/Dnevnik/HRT

Vidmarović: Važno je da je diplomacija krenula

Branimir Vidmarović o napetostima u Ukrajini

Branimir Vidmarović o napetostima u Ukrajini

Foto: Dnevnik / HRT

Novi krug razgovora između Rusije i SAD-a u Genevi nije urodio plodom, no i dalje se razgovara, Branimir Vidmarović, vanjskopolitički komentator u Dnevniku HTV-a je rekao kako je važno da je diplomacija krenula i to je jedan od prioriteta kako uskladiti mišljenja dvaju strana koja su u startu nepomirljiva.

- Vidimo po naznakama, kako vrijeme ide, da će se ta diplomacija razvijati, no kriza će se nastaviti, rekao je.

Objasnio je kako ovo nije vezano za samu Ukrajinu kao takvu - ovo je kriza u odnosu SAD-a i Rusije i stvari će se zaoštravati, možda ne u Europi, možda u drugim regijama.

- Strane će polako, kroz to teško razdoblje koje će se nastaviti kroz cijelu 2022. godinu, pokušati pronalaziti modus one točke dodira koje će odgovarati i jednima i drugima. Možda će se retorika malo smiriti, možda kada jedni i drugi shvate da mogu predstaviti realnu prijetnju jedni drugima, kada se ugrozi SAD i kada se direktno ugrozi Rusija, onda će se možda naći negdje i izroditi nešto što će biti slično onom starom, dobrom Helsinkiju iz 1975., smatra.

Na pitanje koliko su utemeljeni zahtjevi Rusije da se NATO ne smije širiti na istok, rekao je da su utemeljeni iz njihove perspektive i ističe da moramo gledati s njihove točke gledišta.

- Čitavo vrijeme od raspada Sovjetskog saveza Rusija je promatrala širenje NATO-a, iako je Sovjetski savez prestao postojati i kroz period od 2000. godina, kada je Putin bio dosta liberalno raspoložen, NATO se širio i govorio da to nije prijetnja, no to je sve kipjelo u Rusiji.

- Ona nije bila dovoljno jaka da može sve to zaustaviti, ali već 2006. Putin je na Minhenskoj konferenciji upozorio da je dosta više i to se akumuliralo do summita 2008. u Bukureštu, kada su Ukrajina i Gruzija najavljene kao potencijalne članice NATO-a, rekao je.

- Kada se vi širite ovako sigurnosno, morate očekivati protureakciju, a ona je naravno, gruba i izgleda dosta cinično, međutim, to je jedan logični ishod toga, smatra.

Slaže se s komentarom da je "ovo, za razliku od Hladnoga rata, manje predvidljiva situacija", objašnjava da su u Hladnom ratu bila dva pola - Sovjetski savez i SAD, a sada je igrača koji mogu biti lojalni i jednima i drugima i time mijenjati smjer politike mnogo više. Dodaje da je svijet bio pod nuklearnom prijetnjom, što je sprečavalo nagle korake.

Oko Ukrajine se skuplja puno oružja i vojske, Vidmarović kaže da je količina naoružanja faktor sigurnosti koji onemogućuje veliki konflikt. Prepucavanja koja traju, kaže, nisu sukobi velikog intenziteta, nema mnogo vojnika, ali ako je oko 100.000 vojnika ondje pozicionirano, to šalje signal prema Ukrajini da ne pokušava neku naglu akciju oslobođenja, a Moskva inzistira na sporazumu iz Minska.

Zanimljivim smatra reakciju predsjednika Zelenskog, rekao je građanima da ne paničare, da ih nitko neće napasti i da je sve u redu. 

Rastu napetosti u Ukrajini 

Rastu napetosti u Ukrajini. Stanovnici Harkiva, drugog najvećeg ukrajinskog grada, smještenog nedaleko od ruske granice nadaju se najboljem, a pripremaju za najgore! U ruskom parlamentu idući tjedan počinje rasprava o priznavanju dviju regija na istoku Ukrajine pod kontrolom pobunjenika kao neovisnih država.

Ruski borbeni zrakoplovi spremni su za vojnu vježbu u Bjelorusiji pod nazivom "Saveznički odgovor", koja će se održati u neposrednoj blizini bjeloruske granice s članicama NATO-a - Poljskom i Litvom te granice s Ukrajinom. Zbog zveckanja oružjem sve se više strahuje od mogućeg ruskog napada.

- Spremni smo. Ovo je područje pod nadzorom kamera, tako da ćemo moći vidjeti prve znakove napada i uzbuniti naše obrambene snage, rekao je Yurii Trubachov iz ukrajinske državne granične službe.

Samo 40-ak kilometara od Rusije udaljen je drugi najveći ukrajinski grad. Među stanovništvom već dugo vlada nelagoda.

- Osjećam se kao da smo na rubu nečeg strašnog i - da, mogu reći da se bojim, rekao je stanovnik Harkiva Victor Pichugin. 

- Ukrajinci su miroljubiv narod, no pokuša li nas tko napasti, uzvratit ćemo, rekla je Julia Napolska, stanovnica Harkiva.

Prvi čovjek UN-a siguran je u diplomatsko rješenje.

- Ovo je samo donekle poput hladnog rata. Tada mir nikada nije bio zaista ugrožen. Postojao je određeni stupanj predvidivosti u hladnom ratu. Ovo što imamo sada mnogo je manje predvidivo. Nemamo instrumente za suočavanje s ovom krizom, ovo je uistinu opasna situacija, rekao je Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Ruski parlamentarci pozvali su već Dumu da zatraži od predsjednika Vladimira Putina da prizna proruske separatističke oblasti na istoku Ukrajine kao nezavisne države.

- Razgovaramo o radu hitnih snaga, koordinaciji ministarstava i svih resora koji će biti prisiljeni reagirati u slučaju eskalacije, rekao je Denis Pušilin, čelnik samoproglašene tzv. Donjecke Narodne Republike.

Članice NATO-a Estonija, Latvija i Litva Ukrajini već šalju pomoć u protuoklopnim i protuzrakoplovnim raketama.

- Dajemo jasan znak da nećemo ostaviti Ukrajinu samu. Također, bilo kakvi ultimatumi koje Rusija postavlja svojim susjedima, NATO-u, Sjedinjenim Državama ne mogu se prihvatiti ako se time narušavaju suverenitet i sigurnost država. Rusija provodi izrazito agresivnu taktiku. Ukrajina se prva susrela s njom, ali može i svaka druga država poslije, rekao je Arvydas Anusauskas, ministar obrane Litve.

U kijevsku zračnu luku stigao je prvi američki paket sigurnosne potpore Ukrajini vrijedan 200 milijuna dolara. U Ženevi jučer nije postignut pomak u pregovorima o Ukrajini, no dogovoren je nastavak razgovora. U kojem će se smjeru ići, američki predsjednik Joe Biden tijekom vikenda u Camp Davidu raspravlja sa svojim timom za nacionalnu sigurnost. Cijeli svijet gleda prema užarenoj Ukrajini.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!