10:06 / 24.08.2021.

Autor: V.G./Studio 4/HRT/IMS

Tužiteljstvo i obrana kažu da nema uvjeta za izručenje Zorana Mamića

Zoran Mamić s odvjetnikom

Zoran Mamić s odvjetnikom

Foto: Stringer / PIXSELL

Dvanaest dana nakon što je odlučivao o Zdravku Mamiću, sud Bosne i Hercegovine raspravljao je i o zahtjevu hrvatskog pravosuđa za izručenje njegova brata i bivšeg trenera Dinama - Zorana Mamića. Za konačnu odluku Sudskoga vijeća nema zakonskog roka, ali očekuje se najranije za 20-ak dana. Na pitanje koliko je izgledno da će sud Bih udovoljiti zahtjevu Hrvatske, Špela Cvitković Iličić javila je za središnji Dnevnik HTV-a kako je malo izgledno da do toga dođe, barem sudeći prema današnjem ročištu na kojem su se i tužiteljstvo i obrana složili da nisu ispunjeni uvjeti za izručenje Zorana Mamića Hrvatskoj.

Cvitković Iličić je objasnila da obrana smatra da je ponovljeni sudski proces u Hrvatskoj, zbog kojeg se traži njegovo izručenje, kontaminiran zbog postupaka koji se u Hrvatskoj vode protiv sudaca Županijskog suda u Osijeku u tom slučaju. Drugi razlog je, dodaje, što Zoran Mamić ima stalno boravište u Bosni i Hercegovini i kao njezin državljanin ima pravo kaznu odslužiti u državi u kojoj boravi. Treći, ali ne manje važan razlog jest taj što je kazneno djelo mita za koje ga se sumnjiči napravljeno na području BiH, točnije: Doboja, Banjaluke i Širokoga Brijega. Detaljno obrazloženje tužiteljstva nije bilo dostupno novinarima.

Tijekom ekstradicijskog ročišta tužiteljica Gordana Bosiljčić kratko je rekla da Mamić ne treba biti izručen Hrvatskoj i da je sve elaborirano u pisanom podnesku koji nije bio dostupan novinarima.

Mamićevi odvjetnici Zdravko Rajić i Davor Martinović su detaljno obrazlagali zašto BiH ne bi trebala izručiti Mamića, koji je na pitanje suca da se očituje kazao da se potpuno pridružuje navodima koje su iznijeli njegovi branitelji.

Hrvatsko pravosuđe njegovo izručenje traži po tri osnova: radi ponovljenog sudskog postupka po odluci Vrhovnog suda koji je ukinuo dio presude Županijskog suda u Osijeku i naložio ponovno suđenje, zbog izdržavanja kazne od četiri godine i osam mjeseci zatvora na koliko je pravomoćno osuđen u potvrđenom dijelu prvostupanjske presude te zbog istrage o podmićivanju trojice sudaca osječkog suda u sklopu koje je i Zdravku i Zoranu Mamiću određen pritvor.

Odvjetnici smatraju kako ni u jednom od tih slučajeva nema pretpostavki za uzručenje.

Vezano za obnovljeno suđenje, Mamićeva obrana tvrdi kako ga se ne može izručiti jer je riječ o kaznenom djelu počinjenom prije stupanja na snagu ugovora između Hrvatske i BiH o izručenju 2012., a u odnosu na izručenje radi izdržavanja kazne obrana smatra da Mamić ima pravo odlučiti u kojoj će državi izdržavati kaznu jer mu je to zajamčemo međudržavnim sporazumom.

Martinović je ustvrdio kako u slučaju istrage o podmićivanju sudaca u Osijeku nisu zadovoljena tri ključna uvjeta. Prvi je da je u BiH za to propisana kazna manja od godine dana zatvora, drugi to što je podmićivanje obavljeno na teritoriju BiH gdje su sucima davani novci i drugi darovi kao i to da Mamić navodno u Hrvatskoj ne bi imao pravo na pravično suđenje.

Odvjetnici tvrde da je cijeli sudski proces protiv Mamića u Osijeku duboko kontaminiran jer su suci koji su tamo sudili pod istragom zbog sumnje da su primali mito. Dodatni argument protiv izručenja je to što, kako tvrdi Martinović, odluka o određivanju pritvora braći Mamić u Hrvatskoj još nije pravomoćna jer je na nju uložena žalba koja još nije riješena. Rajić je uvjeren da će odluka suda biti povoljna za njegova klijenta. 

Što će sud odlučiti?

Je li na pomolu dogovor pravosuđa Hrvatske i BiH o razmjeni osoba koje se sumnjiče za različita kaznena djela? Podsjetimo, Hrvatska traži izručenje bivšeg direktora Dinama Zdravka Mamića, ali i njegovog brata Zorana Mamića. BiH je tražila izručenje bivše sutkinje Općinskog suda u Sarajevu Lejle Fazlagić. 

- Moram nešto korigirati, takav dogovor pravosuđa BiH i Hravtske ne može postojati jer se postupci sastoje iz dvije faze, jedna je kad država traži da sudovi daju svoju ocjenu jesu li ispunjeni uvjeti za izričenje, tada su u komunikaciji pravosuđa preko ministarstava. U drugoj fazi, konačnu odluku donose ministarstri pravosuđa. Onda može doći do tzv. dogovora reciprociteta, političkih miješanja itd. Što se pravosuđa tiče, to je uobičajena procedura ocjene bazirana na međunarodnim konvencijama, međusobnim sporazumima i domaćim zakonima, tako da to suci rade rutinski, rekao je odvjetnik Vlado Adamović, gostujući u emisiji "Studio 4".

Na pitanje kakvu odluku pravosuđa BiH možemo očekivati, Adamović je odgovorio:

- Uvijek je u zabludi onaj tko pokuša predvidjeti što će sud donijeti kao odluku. Sigurno je da će sud preispitivati da li postoje uvjeti da se osumnjičenik izruči Hrvatskoj. Moraju se preispitati uvjeti koji su precizirani u sporazumu između Hrvatske i BiH. Jesu li to prvenstveno djela koja su kažnjiva u obje države, a onda postoji i niz uvjeta koji se preispituju. Kada sudac zaključi da su ti uvjeti ispunjeni, on će obavijestiti ministra pravosuđa. Ukoliko sudac zaključi da to nije tako, on će isto tako obavijestiti ministra da nisu ispunjeni uvjeti i u skladu s tim će donositi odluke, rekao je Adamović.

Na ročištu na kojem su odlučivalo u izručenju Zdravka Mamića, protiv izručenja bili su i Mamićev odvjetnik i tužiteljstvo. Adamović kaže kako ovdje nije riječ o paradoksalnoj situaciji.

- Najčešće tužitelji slijede zakonsku obvezu da iznose argumente koji će potkrijepiti stav tužiteljstva. U narodu  je to poznato - uvijek optužuje i od toga ne smije odustati. Zakoni u Hrvatskoj i RH su vrlo jasni, tužitelji u predmetu koji se nađu pred njima moraju jednakom snagom iznositi argumente koji su za i koji su protiv pred sucem ili vijećem. Tužitelj je u tom momentu smatrao da nisu ispunjeni uvjeti da se potraživani izruči. Onaj tko sumnja u to može pogledati sporazum u kojem piše da se izručenje može odbiti ukoliko je djelo koje je počinjeno pretežito počinjeno na teritoriju zemlje iz koje se izručenje traži. Tako je u ovom slučaju proizašlo da su većinu radnji izvršenja, i gospodin Mamić i suci počinili na teritoriju BiH. Čuvajući svoj suverenitet i opstojnost svog sudskog sistema, a imajući ozbiljnu intenciju da gone počinitelje djela, tužitelj je smatrao da ukoliko postoje ta djela da ih je pametnije suditi u BiH iz razloga koji su naznačeni.

Ide li Mamiću na ruku da je sudjelovao u otkrivanju korupcije na osječkom sudu, kao i da je platio dug RH? Je li sporan minimum zatvorske kazne za korupciju?

- Sada ulazimo u zonu izražavanja mišljenja. To je tema za okrugle stolove s eventualnim prijedlozima da se zokoni mijenjaju. Korištenje zakonskih mogućnosti nije pogodovanje. Kad im date mogućnost, ljudi će to iskoristiti. Ukoliko to ne želite, onda ćete promijeniti zakon, rekao je Adamović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!