Ukrajinsko-ruska kriza: Dok traju razgovori, u regiji se i dalje gomila oružje

I dalje je napeto na rusko-ukrajinskoj granici dok se traži diplomatsko rješenje. Rusija je dočekala američki odgovor na svoje sigurnosne zahtjeve, koji uključuju traženje jamstava da Ukrajina nikada neće ući u NATO.

Administracija predsjednika Joea Bidena preko američkog je veleposlanika Moskvi dostavila pisani odgovor na zahtjeve Rusije. 

- Oni sad imaju dokument i vidjet ćemo što će učiniti - hoće li izabrati put diplomacije i dijaloga ili će obnoviti agresiju protiv Ukrajine. Mi smo spremni za sve mogućnosti, kazao je Antony Blinken, američki državni tajnik. 

- Sudeći prema sadržaju odgovora možemo očekivati početak ozbiljnog dijaloga, ali o sporednim pitanjima. Vezano za glavno pitanje nema pozitivne reakcije, a tu je riječ o našoj jasnoj poruci da daljnje proširenje NATO-a na istok i razmještanje oružja u regiji koje je prijetnja Ruskoj Federaciji smatramo neprihvatljivim, izjavio je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

Odgovor Rusiji uputio je i NATO te izrazio spremnost za dijalog o jačanju europske sigurnosti, ali bez promjene u ključnim stajalištima.

- Svaka nacija ima pravo odabrati vlastite sigurnosne aranžmane. Rusija se treba suzdržati od primjene sile, agresivne retorike i zlonamjernih aktivnosti usmjerenih protiv naših saveznika i drugih nacija, rekao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a. 

- Pristigli dokumenti proslijeđeni su predsjedniku Putinu. Trebat ćemo vremena da ih analiziramo. Nećemo brzati sa zaključcima. Ima prostora za nastavak dijaloga i to je u našem i američkom interesu, kazao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Dok traju diplomatski napori, u regiji se nastavlja gomilati oružje. U Litvu su sletjeli američke zrakoplovi F-16. Ruski borbeni avioni stigli su pak u Bjelorusiju na vojne vježbe. U Baltičkom moru ratni brodovi ruske mornarice uvježbavaju pomorsku i protuzračnu obranu. Za razliku od drugih zapadnih saveznika Njemačka odbija sudjelovati u naoružavanju ukrajinske vojske, pa u Kijev šalje zaštitne kacige.

- Budimo realni - 5000 kaciga se može iskoristiti, ali ono što nam doista treba je oružje za obranu, rekao je Andrij Melnyk, ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj. 

Situacija na istoku Ukrajine bila je u fokusu pregovora u Normandijskom formatu održanih u Parizu.

- Dogovorili smo se da se bez obzira na to što Ukrajina i regije Doneck i Lugansk različito tumače Sporazuma iz Minska primirje se mora bezuvjetno poštovati, izjavio je Dmitry Kozak, glavni ruski pregovarač za Ukrajinu. 

Pregovori u kojima uz Rusiju i Ukrajinu sudjeluju Njemačka i Francuska nastavljaju se za dva tjedna.

Tihomir Vinković javio je iz Bruxellesa da Jens Stoltenberg posljednjih nekoliko tjedana ponavlja da se nalazimo u ključnom trenutnu za euroatlantsku sigurnost, dodajući da se nitko ne smije miješati u tu situaciju. Stoltenberg je naglasio i da NATO savez ima svoje članice koje će braniti svim mogućim sredstvima, nastoje ne raditi agresiju na Rusiju, uvjeren je da ni Ukrajina to ne želi, a jedino tko u ovome trenutku prijeti silom i pokazuje silu, to je Rusija.

Stoltenberg je poručio da neće slati vojsku u Ukrajinu, ali će kao partnerskoj državi pomoći na sve načine, u konstantnoj su koordinaciji s EU-om, državama članicama EU-a, a nisu članice NATO-a, te s državama koji su partneri, a to su Ukrajina i Gruzija. Naglasio je id a zahtijevaju povlačenje ruskih postrojbi iz Ukrajine, Gruzije i Moldove. Ondje se, rekao je Stoltenberg, nalaze bez dopuštenja tamošnjih vlasti.