12:41 / 07.04.2022.

Autor: Gordan Žvanović/Dnevnik/IMS/I.Z./HRT

Ženeva: Susret Milanovića sa švicarskim predsjednikom Cassisom

Predsjednik Zoran Milanović u radnom je posjetu Švicarskoj

Predsjednik Zoran Milanović u radnom je posjetu Švicarskoj

Foto: Dnevnik / HRT

Švicarska ne bi postojala bez svoje neutralnosti, rekao je predsjednik te zemlje Ignazio Cassis na panelu s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, dodavši kako uvođenje sankcija Rusiji ne predstavlja napuštanje tog stoljetnog principa švicarske politike.



- Nakon svečanog dočeka ispred katedrale sv. Petra, Milanović i Cassis održali su sastanak u gradskoj palači na kojem je naglasak bio na trenutnoj sigurnosnoj situaciji, kao i na odgovoru međunarodne zajednice na rusku agresiju u Ukrajini. Posebno su se osvrnuli na sankcije koje je Zapad uveo Rusiji. Milanović je rekao kako smatra da sankcije nisu dovoljne da bi zaustavile rat te da to može učiniti samo diplomacija. Za EU oko uvođenja sankcija povela se i Švicarska premda je neutralnost jedan od temelja njene vanjske i sigurnosne politike. Ova zemlja nije sudjelovala u ratnom sukobu još od Napoleonskih ratova u 19. stoljeća. Dio javnosti i oporba upozorava da je Švicarska sankcijama ugrozila svoju povijesnu neutralnu poziciju. No Cassis ističe da je neutralnost pravno uvjetovana ne sudjelovanjem u ratnom sukobu, a Švicarska nije slala niti će slati oružje Rusiji niti Ukrajini, izvijestio Gordan Žvanović iz Ženeve.

Švicarska nije napustila neutralnost sankcioniranjem Rusije

Nakon bilateralnog sastanka i razgovora dvojice predsjednika, predsjednik Milanović je na konferenciji za medije naglasio kako je Švicarska “država čiji pogled na probleme današnjeg svijeta, za mene, ima posebnu težinu zato što je uglavnom nepristran, a s druge strane, što je u politici važno, i fokusiran na sebe”.

- Švicarska jako dobro zna što su joj interesi, ali isto tako Švicarska je neutralna, rekao je.

Govoreći o temama o kojima je razgovarao sa svojim švicarskim kolegom, predsjednik Milanović rekao je da su njihova stajališta o njima više-manje vrlo slična.

- Ruski napad na Ukrajinu je neizbježna tema i biti na strani slabijega u ovakvom sukobu je i građanska dužnost, ali i kršćanska dužnost, rekao je potvrđujući kako su razgovarali o agresiji na Ukrajinu.

- Ja sam imao potrebu razgovarati, a i predsjednik Cassis je i sam to potaknuo, prije nego što sam ja to rekao - o zapadnom Balkanu, o hrvatskom susjedstvu prema istoku. Švicarska nije članica Europske unije, ali ima utjecaj i s obzirom da je moj posao da predstavljam hrvatske interese, govorio sam o problemu izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, rekao je hrvatski Predsjednik.

Nadalje, kazao je da su razgovarali i o europskim perspektivama država u hrvatskom susjedstvu.

- Jedna pregovara s Europskom unijom već godinama, to je Srbija, a druga još nije niti priznata od velikog broja članica, a to je Kosovo. To su teme koje se ovih tjedana i dana u Europskoj uniji izbjegavaju kao da te dvije države ne postoje. Ovo su po meni dani, mjeseci i razdoblja u kojima se neke odluke moraju donijeti“, rekao je predsjednik Milanović. Hrvatska ne može puno napraviti u Ukrajini, ali može nešto u prostoru, u regiji u kojoj živi i koja se nadovezuje na istok Hrvatske, o tome može govoriti i želi u tome sudjelovati. To nas se izravno tiče. Imamo dobre namjere, dodao je.

Predsjednik Milanović odgovorio je i na pitanje novinara o sankcijama protiv Rusije, kazavši kako se Hrvatska priključila europskim sankcijama.

- A kada su u pitanju pojedinačne sankcije. svaka država širi taj prostor ili ga ne širi. Ove sankcije neće biti dovoljne da zaustave rat. Bio bih najsretniji da se Rusija povuče za sat vremena i da naprosto odu tamo odakle su došli. To se neće dogoditi. Prema tome, jedini način je diplomacija. I to diplomacija u kojoj će posrednici biti oni kojima se donekle vjeruje. I u toj ulozi vidim svega nekoliko država na svijetu. Hoće li se to dogoditi, to ne znam, rekao je predsjednik Milanović.

Predsjednik Cassis u svojoj je izjavi posjet hrvatskog Predsjednika ocijenio izuzetno važnim.

- Republika Hrvatska je zadnja zemlja koja je postala članica Europske unije, ali je na jednom brzom putu razvoja i brzih promjena. Uskoro će uči u šengenski prostor i uvesti euro kao svoju valutu, rekao je Predsjednik Švicarske Konfederacije.

- Danas smo se našli pod bremenom vrlo teške situacije koja se odvija u Ukrajini i svaki dan svjedoci smo strahota koje viđamo, šokirani smo onim što smo mislili da nikada nećemo vidjeti u Europi nakon kraja II. Svjetskog rata, rekao je predsjednik Cassis istaknuvši kako Švicarska najodlučnije osuđuje vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu. Dodao je kako je Švicarska odmah zatražila uspostavljanje međunarodne komisije koja bi ispitala odgovornost za ovu agresiju i koja bi dokumentirala da li se radi o povredama međunarodnog humanitarnog prava.

- Mi smo o tome danas razgovarali, to je bila jedna od glavnih tema naših razgovora. Razgovarali smo i o posljedicama ovog rata, o posljedicama na geopolitiku Europe i općenito na arhitekturu jedne politike sigurnosti za Europu, dodao je švicarski Predsjednik.

- Budući da smo razgovarali o odnosima Hrvatske i Švicarske, nismo mogli zaobići niti područje zapadnog Balkana koje je vrlo važno za stabilnost u Europi. Razgovarali smo o zemljama koje već nekoliko godina čekaju ulazak u Europsku uniju i o tome kakva bi bila njihova budućnost, rekao je te istaknuo kako mu je bilo posebno stalo da o tome razgovara s hrvatskim predsjednikom „jer za razliku od Švicarske on je predsjednik zemlje koja je iskusila rat prije trideset godina na području Balkana i on vrlo dobro zna o čemu govorimo“.

Govoreći o bilateralnim odnosima Hrvatske i Švicarske, predsjednik Cassis rekao je da su oni na zavidnom nivou ne samo zbog naših zajedničkih interesa na području gospodarstva već i zato što dijelimo iste vrijednosti, imamo ista uvjerenja glede sigurnosti u Europi, mira i prosperiteta.

 Milanović posjetio Centar za nuklearnu fiziku

Tijekom boravka u službenom posjetu Švicarskoj Konfederaciji predsjednik Republike Zoran Milanović, sa suprugom Sanjom Musić Milanović, posjetio je Centar za nuklearnu fiziku (CERN), najveći istraživački laboratorij na svijetu smješten na francusko-švicarskoj granici.

U Centru za nuklearnu fiziku predsjednik Milanović susreo se s vodstvom CERN-a. Na sastanku, na kojem su sudjelovali glavna direktorica CERN-a Fabiola Gianotti, direktor za akceleratore i tehnologiju Mike Lamont, direktor za istraživanje i računarstvo Joachim Mnich, direktor za financije i ljudske potencijale Raphael Bello, direktorica za međunarodne odnose Charlotte Warakaulle i savjetnik za odnose s pridruženim državama članicama Jérȏme Pierlot, predsjedniku Milanoviću prezentirane su aktivnosti CERN-a.

U pratnji domaćina predsjednik Milanović obišao je podzemno eksperimentalno područje CERN-a. Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN) osnovalo je Europsko vijeće za nuklearna istraživanja i njim upravlja dvadeset država. U CERN-u je zaposleno oko 2.500 ljudi, a oko 8.000 znanstvenika iz 580 raznih institucija diljem svijeta koristi se njegovim kapacitetima za svoja istraživanja.

Republici Hrvatskoj je status pridruženog člana u CERN dodijeljen u veljači 2019. godine čime joj je omogućeno ravnopravno sudjelovanje na projektima koje financira CERN, a hrvatskim znanstvenicima pristup vrhunskoj edukaciji i istraživačkim projektima. Nakon obilaska podzemnog eksperimentalnog područja, predsjednik Milanović susreo se s hrvatskim znanstvenicima, istraživačima i studentima koji rade u Centru za nuklearnu fiziku, čime je završio dvodnevni službeni posjet Švicarskoj Konfederaciji.

Više pogledajte u prilogu Sanje Gvozdanović:



video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!