19:44 / 30.10.2021.

Autor: Marko Stričević/V.K./Dnevnik/IMS/HRT

Sastanak čelnika dvadeset najrazvijenijih zemalja u Rimu

Klimatske promjene

Klimatske promjene

Foto: Yves Herman / REUTERS

Sastanak čelnika dvadeset najrazvijenijih zemalja u Rimu svojevrstan je uvod u veliku klimatsku konferenciju Ujedinjenih naroda koja će se u ponedjeljak i utorak održati u Glasgowu. Konferencija je organizirana u jeku sve brojnijih i ozbiljnijih upozorenja stručnjaka iz cijeloga svijeta o tome da je potrebno hitno djelovati kako bi se smanjile emisije štetnih plinova.

Pretprošlog ljeta u Australiji je izgorjela površina veličine tri Hrvatske. Ovoga ljeta istočni i južni Mediteran također su pogodili nezapamćeni požari. Na sjeverozapadu Europe, Njemačka i Belgija bile su suočene s poplavama u kojima je poginulo oko 70 ljudi. Češko selo razorio je tornado, a Sjedinjene Američke Države ponovno su poharali uragani. Nijedna od tih zemalja i regija nije među deset najteže pogođenih klimatskim promjenama u ovom stoljeću: prema stručnjacima UN-a, najteže su stradale zemlje Srednje Amerike te južne i jugoistočne Azije.

- Ovo je kritičan trenutak. Samo nam je devet godina ostalo do cilja za 2030., da se emisija stakleničkih plinova upola smanji. Na sljedećem summitu barem se moramo složiti o tome da je rast temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva gornja granica prihvatljivog, rekla je Christiana Figueres, bivša UN-ova povjerenica za Pariški sporazum.

Za razliku od zapadnih zemalja, svjetske sile poput Kine, Rusije i Saudijske Arabije nisu sklone tomu da donja granica iz Pariškog sporazuma od 1,5 stupnjeva postane gornjom. Zasad se drže formulacije iz članka drugog u kojem stoji da se rast temperature mora zadržati znatno ispod 2 stupnja - ne nužno 1,5.

- Vlade trebaju biti hrabre na sastanku u Glasgowu. Trebaju pokazati razumijevanje za ono što poručuje znanost, slušati svoje građane i ići mnogo dalje nego što su dosad bile spremne. Svi moraju pojačati angažman jer smo u krizi i nitko zapravo ne čini dovoljno, naglašava. 

Od industrijske revolucije do danas, globalna temperatura porasla je za 1,3 stupnja. UN upozorava da će se, ako još poraste za više od 0,2 stupnja, sjeverni polarni led početi otapati do te mjere da će prouzročiti nepovratan lančani efekt prirodnih procesa. Uz već aktualne megaoluje i toplinske udare, obalna bi se naselja našla pod vodom, što bi potaknulo kataklizmične ljudske migracije i krize koje valja spriječiti - sada. 


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!