14:57 / 08.04.2022.

Autor: Marko Stričević/T.D./Agenda svijet/HRT

Rat u Ukrajini sve snažnije se osjeća na Crnom moru

Rat u Ukrajini sve snažnije se osjeća na Crnom moru

Rat u Ukrajini sve snažnije se osjeća na Crnom moru

Foto: Agenda svijet / HRT

Rat u Ukrajini sve snažnije se osjeća na Crnom moru. Ugroženi su promet energentima, ribarska industrija te razvoj cijele regije koju čini šest euroazijskih država. Na rubu Europske unije, u rumunjskoj regiji Dobrudža, boravio je reporter HTV-a Marko Stričević.  

Početkom ožujka, negdje između delte Dunava i Crnog mora uz granicu s Ukrajinom nestao je rumunjski MiG 21. Iz obližnje vojne baze u potragu za njim digao se helikopter Puma, ali se, preletjevši nekoliko desetaka kilometara, srušio. Drugog jutra pronađeni su i ostaci MiG-a koji je pošao tražiti.    

Nalazimo se na mjestu nesreće, mjestu na kojem se srušio rumunjski MIG 21, koji je jučer bio u rutinskoj patroli u regiji Dobrudža, priobalnoj regiji blizu granice s Ukrajinom. Posljednjih je dana bila izložena vrlo lošem vremenu, neobičnom za ovo doba godine. Puno snijega i snažni vjetrovi. Sve okolnosti još se uvijek istražuju.

Vijest o dvije povezane nesreće u kojima je poginulo osam vojnika malo je slabije odjeknula u danima teških borbi u Ukrajini. No nije ju propustio ruski propagandno-dezinformacijski aparat koji je pokušao proširiti laž da je rumunjskog lovca nad Crnim morem srušila ukrajinska protuzračna obrana. Mjesto nesreće je, inače, daleko od mora, na oranici, 60-ak kilometara od Ukrajine. 

I prije ruske aneksije ključnog geostrateškog fenomena Crnog mora - poluotoka Krima, Rumunjska je zbog ulaska u NATO, otvaranja NATO-ovih baza i gradnje američkog raketnog štita postala metom hibridnog rata iz Rusije. Od hakerskih napada na javne ustanove do tzv. rata poviješću, iskorištavanja teške i kompleksne prošlosti za aktualne potrebe.

- Rumunjsku se optuživalo zbog sudjelovanja u Operaciji Barbarossa, ali se ništa nije govorilo o sovjetskom vojnom ultimatumu iz 1940. nakon kojeg su Rumunjskoj bile oduzete istočna Moldavija, Besarabija i sjeverna Bukovina. Takvi sporovi pokretani su metodom odabiranja onih istina koje odgovaraju i zaboravljanjem onih koje ne odgovaraju, rekao je Emanuel Plopeanu, dekan Fakulteta povijesti i politologije u Constanti. 

Tragovi hibridnog rata  

Tragovi hibridnog rata posljednjih se tjedana isprepleću s tragovima pravog rata. Više je crnomorskih država objavilo da s istoka prema Bosporu pluta neutvrđeni broj morskih mina. Navodno su se zbog olujnog nevremena otkvačile od sidara i sada ozbiljno ugrožavaju plovidbu Crnim morem. Dok se Rusija i Ukrajina međusobno optužuju za vlasništvo nad otplutalim minama, Turska i Rumunjska već su morale slati ronioce u akciju. 

Crno more - kao neka sporedna, paralelna, istočna varijanta Sredozemlja. Kada bi netko odlučio začepiti Bosporski kanal, bilo bi ovo jedno veliko, slano jezero u kojem se za geopolitički utjecaj bore Rusija, Ukrajina, Turska, Gruzija, Rumunjska, Bugarska i velike svjetske sile. Zvuči kao scenarij za kakvu geostratešku igricu. Ali gradovi koji postoje ovdje na Crnom moru šalju jednu drugu poruku - poruku koja je u suprotnosti s načelima ratovnja i mržnje prema projiciranom drugome. 

Crnomorski etnoreligijski 'melting pot'

Rumunjska luka Constanta nalazi se na obali zemlje u kojoj je etničkih Rumunja više od 70%, pravoslavaca više od 80%, a muslimana samo oko 0,3%. No Constanta je crnomorski etnoreligijski 'melting pot'. Ovdje se kontinuirano živi gotovo tri tisuće godina.

- Na mjestu na kojem se sada nalazimo, unutar 100 do 150 metara možete naći dvije džamije, grčku crkvu, armensku, ostatke sinagoge i rumunjsku pravoslavnu crkvu. Constanta i cijela Dobrudža definitivno su multikulturno mjesto, naglasio je Metin Omer, znanstveni istraživač na Sveučilištu Ovidije. 

Premda i Rumunjska nosi teško nasljeđe nacističkog kolaboracionizma, prvi dojam Constante izaziva povlačenje kozmopolitskih paralela njezin svojevrsni pandan na istočnoj obali Crnog mora, Soči, jedan je od najtolerantnijih gradova u cijeloj Rusiji. U njemu Slaveni i Kavkažani svih religija mogu i znaju zajedno, na način koji je u ostatku zemlje rijedak. Na sjeveru, pak, Crnog mora, na ukrajinskoj obali stoji ovih dana ruskim projektilima bombardirana, legendarna Odesa, grad velike židovske zajednice, intelektualnosti, jedinstvenog humora - rodno mjesto Iljfa i Petrova. 

- Mogli bismo reći das je to "crnomorski đir". Crno more je neko vrijeme bilo dijelom Otomanskog carstva koje je bilo vrlo tolerantno prema zajednicama. Od srednjeg vijeka toleriralo je europske države poput Genove i Venecije koje su dolazile ovamo, trgovale i tako dalje, naglasio je Plopeanu.

Tatari i Turci Constante proteklih su godina u velikoj mjeri bili pošteđeni paneuropske islamofobije izazvane migracijama s Bliskog istoka. Simbol miroljubivog suživota je Velika džamija, nazvana po rimokatoliku koji ju je dao izgraditi - rumunjskom kralju Karolu Prvom. 

- Velika džamija, Karolova džamija bila je, primjerice, prva zgrada u čitavoj Rumunjskoj koja je sagrađena od armiranog betona, rekao je Metin Omer. 

Constanta je smještena pred rubom delte Dunava u Crno more. U 18. i 19. stoljeću u to su se područje doseljavali istočni Slaveni, mnogi u bijegu pred represijama ruske carevine. Njihovi potomci nazivaju sebe Lipovanima, neki pak Hohlima, što je u Rusiji danas pogrdan naziv za Ukrajince. 

- Naši preci su izašli iz Rusije u vrijeme cara Petra Velikog. Petar Veliki zabranio je muškarcima da nose duge brade. Starovjerci nisu pristali na reforme patrijarha Nikona. Oni su odselili zbog vjere. I što su donijeli ovamo? Knjige i pjesme, naglasila je Irina Mihailov, Lipovanka iz sela Slava Cercheza.

Mihailov: Započinjati rat? To je veliki grijeh

Rodila se u vrijeme Drugog svjetskog rata, bila izbjeglica u Češkoj. 

- U ovako razvijenom svijetu, kulturi, gdje ljudi lete u svemir, gdje ima svega što poželiš, započinjati rat? To je veliki grijeh. To je grijeh, naglasila je. 

Pripadnici zajednice koja ovdje živi od vremena prije formiranja suvremenih nacionalnih identiteta, ovih dana stoje uz obale Dunava na mjestima gdje na rumunjsku stranu pristižu trajekti puni ljudi u bijegu iz Ukrajine. Na drugoj obali dočekuju ih poznat jezik, topli čaj i zagrljaj, da im uz barem malo više ljudskosti i malo manje patnji protekne nova seoba naroda. 

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!