Prekrasna priroda i posao koji voliš - nema ljepšeg spoja

15:51 / 29.05.2022.

Autor: Vlatko Grgurić/Plodovi zemlje/P.F./HRT

Željko Held, Velika Barna

Željko Held, Velika Barna

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Od poljoprivrede i stočarstva može se ipak relativno dobro živjeti. Naravno, imate li plan i dobru ideju koje gurate bez obzira na godine kad u poljoprivredi i nije baš sve sjajno. A krize s pandemijom, ratom u Ukrajini, skupim repromaterijalima izravno i neizravno pogađaju upravo poljoprivrednike i stočare. Željko Held iz Velike Barne pokraj Grubišnog Polja, junak priče emisije HRT-a "Plodovi zemlje", unatoč svim spomenutim krizama živi život kakav je oduvijek htio. Na osami, daleko od svega, stvorio je ne baš malo gospodarstvo i uspješno - uzgaja ovce.

Željko Held došao je u Veliku Barnu prije 17 godina. I nije kaže požalio. Blizina Grubišnog Polja, prekrasna netaknuta priroda, mir i tišina bili su baš ono što mu je trebalo nakon ratnih trauma. U Barnu je došao i zbog u to vrijeme - relativno jeftine zemlje.

- Koštala je svega 500 maraka jedno katastarsko jutro. No moram reći da je bila dosta zakrčena, zapuštena, nije se radila, neka zemlja čak od Drugog svjetskog rata. Trebalo je dosta muke i znoja da se to privede kulturi i da se zasiju djetelinsko-travne smjese, objasnio je Željko Held.

I tako je malo-pomalo Željko okrupnio čak 55 hektara šuma, livada i pašnjaka. Zemlja mu treba jer kad je došao ovamo prije 17 godina počeo se baviti ovčarstvom. U početku skromno, malo, s devet ovaca, a stado mu sad već ima dvjestotinjak životinja.

- Ovce se janje dva puta godišnje, pod uvjetom da je prvo janjenje prva dva-tri mjeseca kalendarske godine te onda stignu i drugi put. Mislim da je pošteno reći u 14-15 mjeseci imamo dva janjenja. Prednost je što su dobri uvjeti držanja, dobra ishrana, zdrave su, puno ispaše ima pa daju u velikoj većini po dva janjeta, tako da je to više nego zadovoljavajuće, dodao je.

Iako kiša neumorno pada većina ovaca slobodno pase po pregonskim pašnjacima. Ove godine su kaže Željko ovce izašle rano, još u veljači. Trava je rano ponikla, bilo je ispaše, a to je za ovce i najbolje. U štali su ovce koje se janje, ili su se tek ojanjile.

- Ovo janje je baš od jutros, staro svega nekoliko sati, pokazao je nedavno ojanjeno janje te objasnio kako mame i janjad drže zajedno 15-ak dana da se naviknu i malo ojačaju. Onda i one, kao i sve ostale, trbuhom za kruhom, na ispašu, rekao je Held.

A spas je imati dovoljno zemlje za ispašu, kaže. Pogotovo sad kad cijene stočne hrane i žitarica probijaju sve moguće granice. I dok se kukuruz lani prodavao kunu po kilogramu, sad je gotovo trostruko skuplji.

- Ja sam malo sretniji što sam na vrijeme uzeo po kunu i pol. Uzeo sam upola jeftinije tri vagona koliko mi je potrebno za godinu dana i na taj način sam izbjegao poskupljenje. Ne znam koliko će dugo poremećaj na tržištu trajati. Ako ovakve cijene ostanu, ne treba čovjek biti jako pametan da zaljuči da se ne isplati gotovo ništa na poljoprivredi, a pogotovo ne stočarstvo, smatra Held.

I dok je ne samo cijena kukuruza nego repromaterijala pa i plavog dizela trostruko veća nego lani, janjci su tek neznatno poskupjeli što za uzgajivače baš i nije dobro.

- Janjci bi trebali biti bar 37 kn/kg. Lani su bili 26-28 kn/kg, a sada su 28-30 kn/kg. Oni jesu poskupjeli, ali nisu tri puta kao cijena hrane. Pitanje je dokle mogu janjici ići gore, tko će si moći priuštiti kilogram mesa za 100 kuna. A svjedoci smo da već jesu 100 kuna u mesnicama. Situacija je trenutno loša, ali svi se nadamo da će se nešto dogoditi i da će hrana za stoku biti povoljnija, istaknuo je Held.

Željko je osuvremenio farmu. Iz europskih fondova iz Mjere 4.1.2. povukao je sredstva i sagradio lagunu za stajski gnoj, kupio i nešto strojeva. Ukupna investicija bila je oko dva i pol milijuna kuna.

- Površina sloja je 20 x 10 m, 200 m2 za gnoj i imam za ocjeđivanje 3 x 10 m, duboko 5 m. Rađeno je za kapacitet 400 ovaca jer sam planirao proširivati. Kad se radi, bolje napraviti veće nego da kasnije fali, smatra.

Željko kaže da bi ovakvih potentnih gospodarstava poput njegova - na obroncima Bilogore moglo i trebalo biti više. No, poljoprivrede nema bez ljudi, a njih je ovdje sve manje. Mladi su otišli, stari ne mogu, pa u korov zarastaju i površine koje su se obrađivale još do prije 20 godina.

- Trebamo mladima dati neku poruku, krediti moraju biti s malom kamatom. Bez povoljnih kredita nema ni ulaganja. Imam 55 godina, tijekom 22-23 godine u tome i riješio sam pitanje zemlje, strojeva, objekata, matičnog stada i ne moram više ulagati. Imamo puno mladih i oni to nemaju. Ako želimo zadržati mlade, moraju imati kreditne linije s malim, povoljnim kamatama. To će ih zadržati na zemlji, naglasio je Held.

A da bismo mlade zadržali, potrebna je smišljena agrarna politika. Treba nam,  kaže Željko,  i dugoročno planiranje strateških zaliha kojima bismo u kriznim situacijama,  a bilo ih je posljednjih godina, pomogli poljoprivrednicima.

- Da mi ne možemo dobiti barem žitarice za stočnu ishranu dobiti povoljnijim cijenama, da ne možemo plavi dizel u slučaju ovakvih kriza dobiti povoljnijim cijenama. Znam da nismo bogata zemlja, da ne možemo. Ali ne mogu vjerovati da ne možemo barem za godinu dana krize prebroditi s nečim. Evo poruka za vladajuće - neka se nešto u budućnosti mijenja. Ne možemo, kako je krenulo, očekivati ništa bolje, izjavio je Held.

Ipak, unatoč krizi, život u Velikoj Barni Željko, kaže, ne bi ni za što mijenjao. Mir, tišina, sloboda,  to je baš ono što mu treba.

- Meni je osobno jako lijepo. Ono što čujemo u vašim emisijama  - većina poljoprivrednika ističe da je to težak posao, da se ustaje rano, a liježe kasno i da to ne može raditi netko tko to ne voli. Ja sam sretan jer radim ono što volim i zaista prekrasna priroda i posao koji voliš - nema ljepšeg spoja, zaključio je Held.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!