19:00 / 11.11.2021.

Autor: Vlatko Grgurić/Plodovi zemlje/HRT

Upozorenje na devastaciju banijskih kestenovih šuma

Upozorenje na devastaciju banijskih kestenovih šuma

Upozorenje na devastaciju banijskih kestenovih šuma

Foto: HTV / HRT

Kiša i visoke temperature početkom studenoga ne odgovaraju pčelarima jer pčele već na 12 - 14 stupnjeva izlijeću iz košnica. Troše energiju, a hrane nema. Baš na taj problem upozorili su me pčelari s Banovinekoji su pokrenuli postupak zaštite svog meda. Upozoravaju i na devastaciju kestenovih šuma.

- Povijest pčelarstva na Banovini seže daleko u prošlost, jer su područje naseljavali Rimljani, kaže Srećko Panežić, tajnik Pčelarske udruge Petrinja. Stoga je udruga potaknula, a pčelari objeručke prihvatili ideju o brendiranju banskoga meda, odnosno meda proizvedenog na Baniji, sve kako bi svoj med istaknuli među brojnim drugim, također kvalitetnim medovima u Hrvatskoj. Nadaju se da će se taj projekt i realizirati kroz tri do četiri godine.

- Svaka sorta meda je specifična za sebe. Zna se što je kestenov med, iako nije baš bolji od kadulje. Koristan je i ekološki, kaže Stevo Marinović iz Petrinje.

Pčelari što više meda žele prodavati na kućnome pragu. Ne samo što im je to jednostavnije, nego med i prerađevine mogu i skuplje prodati. Ne čudi da je Predrag Đurđević svoju malu trgovinu uz glavnu petrinjsku prometnicu otvorio još prije desetak godina. Zadnje dvije godine svu proizvodnju prodaje kroz prepoznatljivu nacionalnu teglicu.

Predrag ima 190 proizvodnih pčelinjih zajednica. Košnice su mu u Velikoj Gradusi, osamdesetak na kamionu seli posvuda po Hrvatskoj, traži najbolje paše. Brendiranje banskog meda smatra dobrom i korisnom inicijativom petrinjskih pčelara.

Zanimljivo je kako je Sisačko-moslavačka županija županija s najviše pčelara u Hrvatskoj. I petrinjska udruga s 90 članova jedna je od brojnijih. Imaju 5.500 košnica i u prosjeku po svakoj izvrcaju 20 do 30 kilograma meda. U kraju bez industrije i pravog posla pčelarstvo je za mnoge jedino rješenje. I dok je kestena ove godine nešto i bilo, bagrem kao najvažnija paša - potpuno je podbacio. I posljednje tri sezone bile su ispod prosjeka.

Upitan opstanak 7.500 hektara neprekinutih kestenovih šuma

Bogatstvo kestenovih šuma na Baniju privlači stotine pčelara, svake godine na pašu dovoze i 50 tisuća košnica. No šuma je zbog intenzivne sječe sve manje. Opstanak 7.500 hektara neprekinutih kestenovih šuma je kažu pčelari opasno doveden u pitanje.

Matej Mikulić i Stevo Marinović kaže kako su te šume za šumariju korov, ruše ga masovno.Samo sinergija pčelara, šumara, struke i ekoloških udruga dat će neki rezultat kažu pčelari. Interes je zajednički, jer kestenov med je izvrstan proizvod. I puno veće količine mogli bismo prodati ne samo u Hrvatskoj, nego i izvan naših granica. Čak je i cijena kestenovog meda često veća nego kod drugih sortnih medova - 80 do 90 kuna.

Više pogledajte u videoprilogu!

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!