Teško stanje u Nazorovoj, primaju samo hitno izdvojenu djecu

07:00 / 13.01.2022.

Autor: Studio 4/HRT/IMS

Jasna Ćurković Kelava

Jasna Ćurković Kelava

Foto: Studio 4 / HRT

Sve je više djece kojoj treba obitelj – kapaciteti u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi odavno su premašeni, malo njih dobiva mogućnost za posvojenje, a proces traje dugo. Trenutačnu situaciju u Dječjem domu Zagreb u Nazorovoj ulici i s kojim se sve problemima nose djelatnici, komentirala je Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb.

- Već dvije godine popunjenost premašuje naše kapacitete, a nakon tragičnog slučaja u Novoj Gradiški ta situacija se još intenzivirala – umjesto 60 djece, koliki je nama maksimalni kapacitet, trenutačno imamo blizu 90, rekla je Ćurković Kelava gostujući u emisiji "Studio 4" i dodala kako iz tog razloga u posljednjih pola godine primaju isključivo hitna izdvajanja djece.

- Dojam je da su se centri puno više aktivirali na terenu i gdje god je rizičan boravak djeteta u vlastitoj obitelji da donose odluku o izdvajanju. Kad su hitne situacije u pitanju mi uvijek primamo djecu, ali sad je zaista situacija da smo maksimalno i izvan svih normi popunjeni.

Kelava smatra kako je veliki broj izuzimanja djece iz obitelji posljedica straha djelatnika iz centara za socijalnu skrb da se ne ponove slučajevi koji su nedavno potresli Hrvatsku, te ističe kako je poželjno puno više raditi sa obiteljima i pružati im adekvatnu skrb.

- Ako to izostane kroz neki duži vremenski period, onda bi bilo potrebno hitno izdvajati dijete. Centri su se maksimalno aktivirali, a mi njihovim odlukama zbrinjavamo djecu, tako da su oni ti koji donose odluke. Nažalost, ima i onih izdvajanja gdje se poprilično kasni i gdje su djeca predugo živjela u nekim nemogućim uvjetima, kaže i dodaje kako su najčešći razlozi za izdvajanje zanemarivanje i zlostavljanje djece.

U 2021. primljeno 120 djece

Tijekom 2021. godine u dom u Nazorovoj primljeno je 120 djece, i to najviše onih do tri godine. Jedan dio djece u domu - oko 50 posto - se vraća vlastitim roditeljima, a jedan dio roditelji redovito posjećuju i daju im ono što mogu ovisno o svojim kapacitetima.

- U tim slučajevima trebalo bi djecu zbrinuti u udomiteljske obitelji, kako ne bi predugo boravili u institucijama. Nažalost, poznato nam je da grad Zagreb i zagrebačka županija nemaju dovoljno udomiteljskih obitelji, te su u tijeku izmjene i dopune zakona o udomiteljstvu kojima će se na puno bolji način regulirati udomiteljstvo i poboljšati uvjeti rada, kaže Ćurković Kelava.

Tako udomitelj koji trenutno zbrinjava maksimalno troje djece za svoj rad prima naknadu od 2.500 kuna mjesečno, a po novim izmjenama taj iznos bi bio oko četiri tisuće kuna.

- Udomitelj provodi 24 sata dnevno s djetetom i treba mu biti maksimalno posvećen. Pogotovo je teško naći udomitelje za jako malu djecu jer je skrb o njima puno zahtjevnija nego o starijoj djeci, tako da se nadamo da će ove izmjene na neki način motivirati one koji su se dosada premišljali o udomiteljstvu, kaže Ćurković Kelava i dodaje kako Dječji dom Zagreb pruža usluge savjetovanja i pomaganja udomiteljima.

Dom ne bi smio biti mjestoo za dugotrajni boravak djeteta

Ćurković Kelava smatra kako dom kao institucija ne bi smio biti mjesto za dugotrajni boravak djeteta, usprkos dobrim uvjetima koje pruža.

- Mi djetetu možemo pružiti puno toga, ali najbolja formula za dijete koje je izdvojeno iz vlastite obitelji je da dođe u dom na kratko vrijeme dok se opservira i ustanove se njegove potrebe, da se uključi u potrebne tretmane i u što kraćem roku ode u kvalitetnu udomiteljsku obitelj koja će mu kasnije, u suradnji s nama, to isto pružati.

Ono što se uvijek javlja kao problema u takvim situacijama je činjenica da oduzimanje roditeljskih prava traje predugo – ponekad i po nekoliko godina, te djeca to vrijeme provedu u institucijama. Ćurković Kelava ističe kako je dobro da se biološkim roditeljima da određeno vrijeme da poprave obiteljsku situaciju, no ako to potpuno izostane smatra kako je potrebno da se postupak oduzimanja roditeljskog prava od strane centara za socijalnu skrb pokrene što ranije kako dijete ne bi došlo u godine kada je teže posvojivo.

- Situacija svakog djeteta ovisi o osobi koja ga vodi u centru za socijalnu skrb. Isto tako, kad predmet oduzimanja prava biološkim roditeljima dođe na sud postoje situacije da ti postupci traju godinama što znači nepotreban boravak djeteta u institucijama, a to nikako nije dobro za dječji razvoj, kaže.

Odnedavno u Ministarstvu za socijalnu skrb postoji registar sve djece koja su u sustavu socijalne skrbi, gdje stručnjaci iz ministarstva nazivaju centre i na neki način ih motiviraju i potiču na brže rješavanje situacija djece izdvojene iz obitelji.

- To se na neki način u osjetilo u zadnjoj polovici 2021. godine, moram reći da se i kod nas brojka posvojenja popela – 18 djece je posvojeno u 2021. Ne ovisi puno o zakonu, već o provedbi tog zakona. Ako imamo centar koji dobro funkcionira i sud koji na sve moguće načine odugovlači te postupke, onda je definitivno potreba da se od i od strane nadležnog ministarstva i ministarstva pravosuđa nešto odradi i potaknu sudovi da što prije riješe te predmete. Rješavanje tih predmeta i njihova pravovremenost vrlo često znače šansu za život djeteta u obitelji, a obitelj djetetu daje osjećaj pripadanja i sigurnosti, zaključuje Ćurković Kelava.

 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!