Dolazi sve manje ruskog plina

19:26 / 20.06.2022.

Autor: Miro Aščić/V.K./Dnevnik/IMS/HRT

Dolazi sve manje ruskog plina

Dolazi sve manje ruskog plina

Foto: Dnevnik / HRT

Kao posljedica sankcija uvedenih Rusiji, europske zemlje ne suočavaju se samo s rastućim cijenama energenata već i s njihovim manjkom. Nakon što je obustavljena isporuka plina Finskoj, Francuskoj, Poljskoj i Bugarskoj te smanjen dotok Njemačkoj, na to se priprema i Italija. Talijanski Eni priopćio je kako ga je ruski Gazprom obavijestio da će u ponedjeljak primiti samo dio tražene isporuke plina. Ta je zemlja sada na korak do stanja pripravnosti, odnosno uvođenja mjera štednje plina.

Plinovodima Sjeverni tok I i II Njemačka je osigurala izravan tranzit plina iz Rusije, ali ruski napad na Ukrajinu poremetio je opskrbu. Najprije je Berlin blokirao puštanje u rad završenog plinovoda Sjeverni tok II, dok prvim stiže 60 posto manje plina nego dosad. Gazprom tvrdi da Siemens nije isporučio turbine poslane na remont u Kanadu, koja zbog sankcija blokira njihovu isporuku. 

- Mehanička infrastruktura plinovoda stradala je zbog europskih sankcija. Potrebno je remontirati turbine, a njih Europljani ne vraćaju, zbog čega se nema čime pumpati plin, govori, Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Njemačka želi napuniti poluprazna skladišta plina za zimu i zato pokušava smanjiti potrošnju plina za proizvodnju struje. S obzirom na to da je ugasila gotovo sve nuklearke, sada se ponovno okreće ugljenu i mora povećati proizvodnju struje iz termoelektrana na ugljen, koje je planirala postupno zatvarati do 2030. Na aktivaciju termoelektrana priprema se i Austrija.

- U stanju smo pripravnosti, jer njemačka agencija za energetsku sigurnost može zahtijevati ponovno pokretanje ovog bloka za samo deset dana, naglašava Udo Breuer, direktor proizvodnje u njemačkoj termoelektrani Niederaussem.

- Važno je da sada donesemo odluku. Riječ je o elektrani koja je prenamijenjena s ugljena na plin. Danas smo odlučili da ćemo je vratiti na ugljen kako bi u slučaju nužde, primjerice u slučaju prekida opskrbe, ponovno bila u funkciji, govori Geonore Gewessler, austrijska ministrica zaštite okoliša.

Ruski napad na Ukrajinu nije stvorio samo energetsku nego i prehrambenu krizu jer je u Ukrajini blokirano više od 20 milijuna tona žitarica. Zapad optužuje Rusiju zbog blokade ukrajinskih crnomorskih luka, a ona tvrdi da je problem u tome što je Ukrajina minirala svoje teritorijalne vode. O posljedicama rata u Ukrajini u Luxembourgu su razgovarali ministri vanjskih poslova zemalja Europske unije. 

- Nezamislivo je da su milijuni tona pšenice i dalje blokirani u Ukrajini dok ostatak svijeta gladuje. Ovo je pravi ratni zločin i ne mogu zamisliti da će još dugo trajati, inače će Rusija biti odgovorna. Ne možete iskorištavati glad kao oružje, ističe Josep Borrell, visoki europski predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

A sve više zapadnog oružja stiže u Ukrajinu, gdje se ratne borbe vode nesmiljenom žestinom. Ukrajina je izvela napad na ruske naftne platforme na Crnom moru. Ruske snage zauzele su Metjolkine, prigradsko naselje Sjeverodonecka koji još nije potpuno pod njihovom kontrolom jer se ukrajinski vojnici i dalje drže u tvorničkom kompleksu Azot.

- Očito je da ovaj tjedan od Rusije treba očekivati intenziviranje neprijateljskih aktivnosti. I ne samo protiv Ukrajine nego i protiv drugih europskih zemalja, naglasio je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

Tenzije su dodatno pojačane nakon što je Litva zabranila prijevoz robe obuhvaćene sankcijama u rusku enklavu Kalinjingrad. Iz Kremlja su poručili da je odluka bez presedana i ilegalna te su zaprijetili da Rusija zadržava pravo poduzeti radnje za zaštitu svojih nacionalnih interesa ako se tranzit ne obnovi. Znakovito, rusko ministarstvo obrane objavilo je snimku ispaljivanja raketa s korvete u Baltičkom moru. 

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!