Kako je došlo do sukoba Armenije i Azerbajdžana i što slijedi?

21.09.2022.

23:33

Autor: Miro Aščić/Agenda:Svijet/HRT

Kako je došlo sukoba Armenije i Azerbajdžana?

Kako je došlo sukoba Armenije i Azerbajdžana?

Foto: Ilustracija / Shutterstock

U prvom jesenskom izdanju Agende: Svijet - tema je bila eskalacija sukoba između Armenije i Azerbajdžana, ali i geopolitička situacija te odnosi Rusije s njezinim srednjoazijskim susjedima.

Ovo manje poznato područje pokušali su približiti bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi i bivši ministar Božo Kovačević te stručnjak za taj dio i europskog susjedstva s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Krševan Antun Dujmović. 

Armenci su jedan od najstarijih naroda, prijestolnica Erevan jedan je od najstarijih gradova, gotovo 3000 godina.

Na brežuljku iznad Erevana grandiozni je spomenik Majci Armeniji - simbol snage i moći male, ponosne nacije s Kavkaza. Ali u posljednjem ratu 2020. Armenija nije imala dovoljno ni moći ni snage da se suprotstavi Azerbajdažanu. Izgubila je rat, a time i velik dio Gorskog Karabaha, azerbajdžanske enklave koju Armenci smatraju svojom drugom domovinom.

- Sama ideja da Gorski Karabah bude azerbajdžanski znači da će armensko stanovništvo ili biti deportirano odande ili genocid, druge mogućnosti nema, rekao je Artur Gazinjan, sveučilišni profesor.

Od posljednjeg rata, iz Armenije vodi samo jedan put do Gorskog Karabaha, uskim koridorom kroz klanac Lachin koji od 2020. kontroliraju ruski mirovnjaci. Stepanakert je glavni grad, nedaleko od njega je simbol Karabaha, spomenik „Mi smo naše planine", ali je postao poznat kao tatik i papik, u prijevodu djed i baka. Spomenik simbolizira ukorijenjenost armenskog naroda u planinskom području Gorskog Karabaha.


- Ovdje su oduvijek živjeli Armenci i govorili armenski. Gorski Karabah ili Artzakh, kako mi govorimo, bio je dijelom Velike Armenije, rekao je Vitja Jaramišjan, profesor na sveučilištu u Stepanakertu.

Gorski Karabah pod rusku je kontrolu došao 1813., kada ga je Rusko Carstvo preotelo Perzijskom. Kad su u Sovjetskom Savezu formirane republike, područje naseljeno uglavnom Armencima, pripojeno je većinski muslimanskom Azerbajdžanu. Vlasti u Moskvi nisu se obazirale na armenske prosvjede.

- Potkraj XX. stoljeća u Sovjetskom Savezu proglašena je Perestrojka Gorbačova i tada je počeo rat za osolobođenje Karabaha, rekao je Jaramišjan.

Prvi sukob na prostoru SSSR-a, a bilo ih je nekoliko, počeo je upravo u Gorskom Karabahu. U ratnom muzeju u Stepanakertu fotografije su poginulih boraca u ratu koji je počeo 1988. i trajao 6 godina. Gorski Karabah je uz armensku potporu pobijedio Azerbajdažan.

- Ako odstupim metar zemlje, znao sam da iza mene ostaju roditelji, žena, djeca, a oni to nisu osjećali. Oni su došli od nekuda i počeli ratovati na našoj zemlji, rekao je Artur Arustamjan, direktor ratnog muzeja u Stepanakertu.

Kako bi ga mogli lakše braniti, Armenci su zauzeli i šire područje oko Karabaha. Ali Azerbajdažan se nije pomirio s porazom i gubitkom međunarodno priznatog teritorija, nego se godinama naoružavao čekajući pogodan trenutak za napad, koji je došao 2020. Zahvaljujući turskim bespilotnim letjelicama Bayraktar, armenska je obrana brzo skršena. Rusija je odigrala ulogu posrednika i zaustavila Azerbajdžan da zauzme cijeli Karabah i od tada primirje nadziru ruski mirovnjaci. Koliko je ono krhko, pokazuje i nedavni pogranični sukob između Armenije i Azerbajdžana u kojem je poginulo više od 100 vojnika na obje strane.

-Danas nam je glavni zadatak bio posjetiti područje sukoba, pojedine sektore i naseljena mjesta gdje su armenske postrojbe bile pod vatrom. Trudimo se biti maksimalno objektnivni, rekao je Anatolij Sidorov, zapovjednik snaga Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti.

U Erevanu su održani prosvjedi protiv članstva u Organizaciji Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, vojnom savezu na čelu s Rusijom, što Armeniji jamči zaštitu tog vojnog bloka u slučaju da je netko napadne. Gorski Karabah nije dio Armenije i napad na to područje ne smatra se napadom na Armeniju. Moskva usto ne želi pokvariti odnose s Azerbajdžanom kojem prodaje oružje, dok Azerbajdžan ima snažan oslonac u Turskoj koja blokadom armenske granice koči razvoj te zemlje već 3 desetljeća.

- Kao i uvijek, cijeli svijet treba znati da u ovim zbivanjima stojim uz svoju braću Azere, rekao je Recep Tayyip Erdogan, turski predsjednik.

- Azerbajdžan je iznio Armeniji pet osnovnih načela mirovnog dogovora utemeljenog na uzajamnom priznanju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti. Sad moramo početi raditi na nacrtu mirovnog sporazuma bez prethodnih uvjeta i lažnih odugovlačenja, rekao je Ilham Alijev, azerbajdžanski predsjednik.

I dok se mnogi u Armeniji ovih dana pitaju čemu članstvo u vojnom savezu s Rusijom ako ih ne može zaštititi, u Erevan je neočekivano sletjela Nancy Pelosi, predsjednica američkog Zastupničkog doma. Osudila je azerbajdžanski napad i izrazila potporu Armeniji, šaljući znakovitu poruku.


- Zanimljivo je da su Armenci bili razočarani što su dobili posrednike, a ne zaštitu na temelju veza s Rusijom kao članicom SCO-a, pa ćemo vidjeti što će biti dalje, rekla je Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa.

- Od veljače vidimo da se reputacija Rusije kao zaštitnice i jamca sigurnosti u regiji urušava.I to je stvorilo priliku za Azerbajdžan, podsjetivši da je nakon drugog rata u Karabahu 2020. ostalo nedovršenog posla. rekao je Laurence Broers, britanski politički analitičar.

Toga se pribojavaju u Armeniji, znajući da će dugoročno rasti vojna premoć brojnijeg i bogatijeg Azerbajdžana, a Gorski Karabah nije međunarodno priznat, nego se tretira kao azerbajdžanski teritorij. Ostaje armenska dvojba, ostati saveznik trenutačno zauzete i poljuljane Rusije ili joj okrenuti leđa i potražiti zaštitu pod američkim okriljem.

video thumb

Nuđenje američke zaštite Armeniji prilično je iznenađujuće. Posjet Nancy Pelosi ima i unutarnje političke motive.

- Napad na Armeniju je napad na suverenu državu koju bi trebala braniti organizacija dogovora o kolektivnoj sigurnosti, a ne brani je i sada se ponudila Amerika. To bi moglo značiti novo miješanje karata na Kavkazu, smatra Kovačević.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!