Je li moguća bolja ekonomska suradnja Hrvatske i Čilea?

14.12.2022.

Zadnja izmjena 22:50

Autor: Miro Aščić/Dnevnik HTV-a/HRT/D.S.

Je li moguća bolja ekonomska suradnja Hrvatske i Čilea?

Je li moguća bolja ekonomska suradnja Hrvatske i Čilea?

Foto: HTV / HRT

Na turneji Čileom hrvatski predsjednik Zoran Milanović održao je govor na zajedničkoj sjednici gornjeg i donjeg doma čileanskog parlamenta u Valparaisu. Čelnik donjeg, Zastupničkog doma, liberal Vlado Mirošević, uručio je Milanoviću odlikovanje, a Milanović je istaknuo uspješnu asimilaciju hrvatskih iseljenika u čileansko društvo te prisutnost hrvatskih potomaka u brojnim sektorima čileanskog društva

- Današnja sjednica jako je važna za hrvatsku zajednicu u Čileu. Neki su došli iz Splita, neki s Brača, a moj djed je, recimo, došao s Korčule. Imao je 20-ak godina, nije znao španjolski jezik. Hrvatska zajednica dala je dobar doprinos Čileu i ovime joj odajemo počast, rekao je Mirošević.

- Gospodarski odnosi naših dviju zemalja još su uvijek relativno skromni. Svjestan sam objektivnih otegotnih okolnosti, poput visoke cijene transporta i roba zbog velikih daljina. Istodobno, postoji ohrabrujući interes brojnih hrvatskih tvrtki iz raznih sektora zainteresiranih za razvoj suradnje. U području obrambene industrije iza kojih stoje respektabilne strane reference. Istaknuo bih i korištenje mogućnosti luka Rijeka i Ploče kao ulaza za čileanske proizvode na europska tržišta, rekao je Milanović.

Osim čileanskog predsjednika Gabriela Borica Fonta koji je najljeviji čileanski predsjednik još od Salvadora Allendea i koji ovih dana vodi tešku političku borbu kako bi promijenio ustav i transformirao čileansko društvo, potomak hrvatskih doseljenika je i predsjednik Zastupničkog doma u Valparaisu Vlado Mirošević koji dolazi iz čileanskog sjevernog grada Arice. Teško je kazati koliko će to što su dva ključna protagonista čileanske političke scene, potomci hrvatskih iseljenika, utjecati na hrvatsko-čileanske odnose koji su zaista na političkoj razini iznimno dobri, jer svi su hrvatski predsjednici još od Franje Tuđmana, izuzevši Ivu Josipovića, bili u Čileu, ali ono što nije dobro jest gospodarska suradnja, istaknuo je Aščić.


Trgovinska razmjena između Hrvatske i Čilea i dalje iznosi minimalnih 5 mil. eura, unatoč tome što se i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović trudila povećati tu trgovinsku razmjenu i u Čile je dovodila grupu hrvatskih gospodarstvenika.


Iako je hrvatska zajednica u Čileu iznimno bogata, investicijama u Hrvatsku istaknula se jedino bogata obitelj Luksic koja je u Hrvatski turizam investirala oko pola milijarde eura.


Ono što je zanimljivo jest taj "obrnuti" proces migracija, dok je ova zemlja svojevremeno bila privlačna za hrvatske migrante koji su ovdje stvorili svoj novi dom i izdignuli se predanim radom iz siromaštva, sada Hrvatska postaje privlačna zemlja potomcima hrvatskih iseljenika i mnogi od njih dolaze u Hrvatsku učiti jezik, neki u Hrvatskoj zasnuju obitelj i ostaju živjeti u našoj zemlji.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!