Ruska agresija na Ukrajinu u prvom planu 15. Dubrovnik Foruma

Ruska agresija na Ukrajinu, koja je duboko izmijenila svijet u samo nekoliko mjeseci, glavna je tema 15. međunarodnog Dubrovnik foruma. Na konferenciji sudjeluje 40-ak ministara i ostalih državnih dužnosnika, uglavnom iz zemalja južne, jugoistočne i srednje Europe te predstavnici više europskih institucija i međunarodnih organizacija kao i poslovnog sektora.

Plenković: Djelovanje na europskoj razini - jedini pravi odgovor na krize 

Invazija na Ukrajinu ima pogubne posljedice za cijelu Europu i svijet narušavajući postojeću ravnotežu, rekao je na otvaranju Dubrovnik Foruma premijer Andrej Plenković. Podsjetio je da se prije tri desetljeća i Hrvatska susretala s istom retorikom, negacijom nacionalnog identiteta i tzv. etiketom denacifikacije.

- Zato smo Ukrajinu poduprli politički, diplomatski, ekonomski, financijski i vojno i to ćemo činiti i dalje s našim partnerima i saveznicima na Zapadu. Pružili smo utočište za više od 20.000 ukrajinskih izbjeglica. Naša politička potpora, davanjem Ukrajini statusa kandidata za EU, na Europskom vijeću prije dva tjedna, bila je kruna naših napora zajedno s našim prijateljima, rekao je Plenković.

- Hrvatska zna kako je biti žrtva agresije i zato već od prvog trenutka, od ranog jutra 24. veljače, izražava punu solidarnost i potporu ukrajinskom narodu, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.

- To je uglavnom sukob demokracija i autoritarnih režima. Ne smijemo zaboraviti da je to esencija onoga čemu danas svjedočimo, dodao je.

Ruski napad na Ukrajinu uzdrmao je međunarodni poredak, a blokada izvoza ukrajinskih žitrica izazvala prehrambenu krizu na svjetskom tržištu. Plenković predviđa da bi nestašica hrane u Africi mogla dovesti do destabilizacije slabih država, izazvati sukobe i pokrenuti novi val migracija prema Europskoj uniji.

Izravna posljedica rata u Ukrajini dosad je i nezabilježen porast cijene energenata, a premijer kaže da je velika prednost Hrvatske LNG terminal na Krku.

- Krk je postao energetski hub za Hrvatsku u opskrbi naftom i plinom. Naš je cilj povećati trenutačne kapacitete LNG-a s 2,9 milijardi kubnih metara na 6,2 milijarde, dok su ukupne hrvatske potrebe oko 2,8 milijardi. Tim kapacitetom mogli bismo pružiti energetsku sigurnost našim susjedima, Sloveniji, BiH, Mađarskoj, Austriji i drugima, rekao je Plenković.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je kako je sada prilika da se Europa oslobodi ovisnosti o ruskim energentima. Najavio je da će Sabor sljedeći tjedan potvrditi ulazak Finske i Švedske u NATO.

- Podržali smo Vladu u odluci da pruži humanitarnu i tehničku pomoć, posebno u prihvatu izbjeglica. Na temelju vlastitog iskustva iz 90-ih u stvaranju i obrani države iskazali smo visoku razinu razumijevanja i solidarnosti s Ukrajinom. No nije samo Hrvatska promptno reagirala i stala u obranu Ukrajine. Napadom na Ukrajinu, Rusija je napala europske vrijednosti u ugrozila svjetski mir. Većina europskih zemalja prepoznala žrtvu Ukrajinaca i na različite načine im pomaže. Naša glavna prednost nad Rusijom jest jedinstvo i solidarnost koje treba očuvati i osnažiti. Usprkos tome sa strepnjom pratimo razvoj situacije i mogućnost prelijevanja rata izvan granica Ukrajine. Promjena koja je pokrenuta nepovratno je izmijenila međunarodne sigurnosne, političke i ekonomske odnose i institucije kakve poznajemo, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.

- Što će se događati u budućnosti, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti. EU je reagirala s iznenađujuće brzo, a posebno izdvajam odluku o dodjeli kandidacijskog statusa Ukrajini i Moldaviji te otvaranje europske perspektive Gruziji. Dodatno je osviještena i potreba jačanja obrambenih sposobnosti EU-a temeljenih na zajedničkom razumijevanju izazova s kojima se države članice suočavaju. I glavni tajnik NATO-a je nedavni summit u Madridu opisao transformativnim.  Povijesni poziv Finskoj i Švedskoj za priključenje NATO-u doveo je do strukturnih promjena u politici odvraćanja i obrane u Europi. Sve to dovodi do promjene geopolitičke mape svijeta kakvog smo poznavali, dodao je Jandroković.

Niz bilateralnih sastanaka

Na marginama Foruma u Dubrovniku, premijer Plenković sastao se s Miroslavom Lajčakom, posebnim predstavnikom EU-a za dijalog Beograda i Prištine, te potpredsjednicom Europske investicijske banke Teresom Czerwinskom, kao i s posebnim britanskim izaslanikom za zapadni Balkan Stuartom Peachom.

- Dubrovnik forum je završio, sve se izravno ili neizravno vrtjelo oko ruske agresije na Ukrajinu, njezinim posljedicama, sigurnost, ekonomske tokove, javio je Danko Družijanić za središnji Dnevnik HTV-a.