Kako spriječiti Rusiju u gomilanju vojske na ukrajinskoj granici?

16:06 / 30.11.2021.

Autor: Zdenka Kardum/IMS/HRT/Hina/J.L.

Ruski predsjednik Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin

Foto: Mikhail Metzel / REUTERS

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da će Rusija biti prisiljena djelovati ako NATO prijeđe njezine 'crvene linije' prema Ukrajini, a NATO i Sjedinjene Američke Države su upozorile Rusiju da će platiti visoku cijenu u slučaju nove vojne agresije protiv Ukrajine.

Vladimir Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da se nada da će zdrav razum prevagnuti na svim stranama, ali želi da NATO bude svjestan zabrinutosti Rusije za vlastitu sigurnost.

- Ako se neka vrsta napadačkog sustava pojavi na teritoriju Ukrajine, vrijeme leta do Moskve bit će sedam do 10 minuta, a pet minuta u slučaju postavljanja hipersoničnog oružja. Samo zamislite to. Što nam je činiti u takvom scenariju? Morat ćemo stvoriti nešto slično u odnosu na one koji nam prijete na taj način. I mi to možemo učiniti sada, rekao je.

Dodao je da je Rusija uspješno testirala novi hipersonični projektil na moru koji će biti u upotrebi od početka iduće godine.

- Stvaranje takvih prijetnji (u Ukrajini) za nas predstavlja crvene linije. No nadam se da neće doći do toga. Nadam se da će prevladati osjećaj zdravog razuma, odgovornosti za naše zemlje i za međunarodnu zajednicu, istaknuo je.

Kremlj odbacuje sve optužbe. Nema vojnih planova i tvrdi da na svojem teritoriju može pomicati vojne snage kako god želi. 

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, smatra da Zapad ohrabruje Ukrajinu na vojnu akciju u Donbasu te to ocjenjuje izravnom prijetnjom sigurnosti Ruske Federacije.


- Rusku Federaciju također zabrinjava činjenica da se u blizini njezinih granica provode masovne vježbe, uključujući i one neplanirane, kao što je to bio slučaj nedavno u Crnom moru kada su strateški bombarderi letjeli 20 kilometara od naših granica. Ima preciznog oružja, a možda ima i nuklearnog oružja, rekao je Putin.

Sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a

Uoči razgovora s ministarima vanjskih poslova NATO-a u latvijskoj prijestolnici Rigi, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg novinarima je rekao da je Zapad već pokazao da može uvesti ekonomske, financijske i političke sankcije protiv Moskve.

NATO je zabrinut zbog pokretanja ruske vojne mašinerije u blizini Ukrajine.

- Vidimo kako se gomila ruska vojska, vidimo teško naoružanje, dronove i borbene trupe. Pozivamo Rusiju da bude transparentna, smanji napetosti i potakne smirivanje stanja. Moskva će platiti visoku cijenu ako još jednom upotrijebi vojnu silu protiv neovisne i suverene Ukrajine, rekao je.

- Svaka eskalirajuća akcija Rusije predstavljala bi veliku zabrinutost za SAD, a svaka nova agresija izazvala bi ozbiljne posljedice, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken na konferenciji za medije prije sastanka.

- Idućih dana blisko ćemo se konzultirati sa saveznicima i partnerima u NATO-u o tome postoje li drugi koraci koje bismo trebali poduzeti kao savez za jačanje naše obrane, otpornosti, kapaciteta, dodao je.

Na sastanku šefova diplomacija NATO-a u Rigi očekuje se odgovor na goruće pitanje: kako spriječiti Rusiju u gomilanju vojnika i oružja na ukrajinskoj granici te ojačati suradnju zbog hibridnih prijetnji. 

- Sve je veći problem u vojnoj integraciji Rusije i Bjelorusije. To znači da se gospodin Putin sada koristi destabilizacijom stanja kako bi se dočepao Bjelorusije. To bi se moglo nazvati puzajućom aneksijom Bjelorusije, kazao je ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis

- Ukrajina je neovisna država. Rusija to mora priznati i mi moramo braniti granice ove nacije koje su postojale prije 2014., kaže Jean Asselborn, ministar vanjskih poslova Luksemburga.

Članice NATO-a jednoglasno optužuju Bjelorusiju da je namjerno proizvela krizu, organizirano dovodeći migrante na granice Poljske i Litve. 

- U bliskoj smo koordinaciji s Europskom unijom i pripremamo nastavak sankcija prema bjeloruskom režimu. To će biti odgovor za ove hibridne operacije, kaže Blinken.

Bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko pokušao je migrantskim pritiskom iznuditi ustupke i stvoriti podjele u Europskoj uniji. Lukašenko brani ruskog saveznika.

- Ako ponovno pokušaju pokrenuti mali rat u Donbasu ili negdje na granici s Rusijom, Bjelorusija neće ostati neutralna, a jasno je na čiju će stranu stati, kaže.

Rusija je 2014. okupirala Krim. Teritorijalno osvajanje i zveckanje oružjem u Ukrajini platila je međunarodnim sankcijama. Ruska prijetnja i dalje postoji na istoku Ukrajine. Zapadni saveznici poručuju - okupacija Krima nezakonita je i neprihvatljiva. Neprihvatljivo je i gomilanje vojnih snaga u blizini ukrajinske granice. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!