19:33 / 16.09.2021.

Autor: Miro Aščić/Dnevnik/HRT/IMS/D.D.

UN: Pandemija nije pomogla klimi, pad emisije ugljičnog dioksida samo privremen

Pandemija nije usporila klimatske promjene

Pandemija nije usporila klimatske promjene

Foto: Siphiwe Sibeko / REUTERS

Ujedinjeni narodi objavili su da brzinu klimatskih promjena nije usporila ni pandemija. Kada se prošle godine većina zemalja zbog koronavirusa potpuno zatvorila, dogodio se privremeni pad emisije ugljičnog dioksida, ali nedovoljno da se zaustavi rast stakleničkih plinova. Budući da se ekonomska aktivnost vraća na pretpandemijsko vrijeme, raste zabrinutost da Pariški sporazum o klimi neće dati željene učinke.

Klimatske promjene utječu na cijeli svijet, a posljedice su sve češći ekstremni vremenski uvjeti. Primjer su razorne poplave u Njemačkoj i Belgiji sredinom srpnja u kojima je poginulo više od 200 ljudi. 


- Prije su se ovakve elementarne nepogode događale svakih 100 godina, sada bi se mogle ponavljati svakih 20, a u budućnosti još i češće, upozorava Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.


UN upozorava da uništavamo ono o čemu ovisi život na Zemlji. Polarne ledene ploče nastavljaju se topiti, razina mora raste, u oceanima nestaje bioraznolikosti. Sibir gori svako ljeto, a ljetos je izgorjelo područje veličine Njemačke. 


- Sada smo na prekretnici za djelovanje protiv klimatskih promjena. Poremećaj naše klime i našeg planeta veći je nego što smo mislili, i pogoršava se brže nego što je predviđeno. Ovo izvješće pokazuje koliko smo daleko od ispunjenja petogodišnjih ciljeva Pariškog sporazuma, ističe Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.


Dolina smrti, u kalifornijskoj pustinji Mojave, ljeti je jedno od najtoplijih mjesta na Zemlji, temperatura prelazi 50 stupnjeva. Posljednjih 5 godina među najtoplijim je razdobljima dosad.


Pariškim sporazumom o klimi, koji su potpisale 194 zemlje, nastoji se ograničiti rast prosječne temperature veći od jednog i pol stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.


- Postoji vjerojatnost od 40 posto da bi jedna od sljedećih pet godina mogla biti toplija za jedan i pol stupanj od razine temperatura zabilježenih prije industrijske proizvodnje, kaže Taalas.


Znanstvenici smatraju da čovjek svojim djelovanjem može promijeniti tijek događaja. EU prednjači u borbi protiv klimatskih promjena, cilj je da do 2050. postane ugljično neutralan.


Unatoč tomu, klimatske promjene globalni su izazov s kojim se svijet, kojeg obilježavaju goleme ekonomske nejednakosti, teško može nositi.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!