Život na rubu invazije, evo što Ukrajinci misle o Putinu

30.12.2021.

21:44

Autor: Gordan Žvanović/Agenda/HRT

Život u Ukrajini

Život u Ukrajini

Foto: Agenda / HRT

Hladnoratovska partija šaha, ali s teškim naoružanjem i brojnim postrojbama, igra se na granici Ukrajine i Rusije. Neizvjesnost i natezanje Moskve i Zapada, jer o tome je tu zapravo riječ, traje već mjesecima. U Lavovu na zapadu Ukrajine boravila je ekipa HTV-a i zabilježila slikom i dojmom ozračje napetosti koje se nadvilo nad tu zemlju.

Na trgu ispred gradske vijećnice u Lavovu neugledan prolaz bez ikakva natpisa. Uzak, mračan hodnik vodi do starih drvenih vrata koja vode u restoran Kryivka. To je bilo posljednje poznato skrovište pripadnika Ukrajinske pobunjeničke vojske koja se tijekom Drugoga svjetskog rata za neovisnost Ukrajine borila protiv nacista, ali i protiv ruske Crvene armije.

Sada je pretvoreno u tematski restoran - hrana se poslužuje na metalnim, vojničkim tanjurima, konobari nose pobunjeničke odore, a gosti se mogu okušati i u gađanju zračnom puškom i pištoljem. Popularna meta je slika čovjeka kojeg ovdje smatraju najodgovornijim za narušavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine kao i za najnoviju eskalaciju napetosti na rusko-ukrajinskoj granici.

Meta u restoranu

Meta u restoranu

Foto: HTV / HRT

U Lavovu, koji zauzima prvo mjesto u Ukrajini po broju očuvanih kulturno-povijesnih spomenika, turiste ovih dana treba tražiti povećalom. Suveniri koji prikazuju kulturne znamenitosti slabo se prodaju, kažu prodavači na štandovima. Mnogo su popularniji oni koji se bave aktualnom rusko-ukrajinskom krizom.

- Puno se toga promijenilo. Ne na bolje, nego na gore. Smanjio se broj turista. I sami vidite. Ovo mjesto gdje smo mi sada bilo je skroz popunjeno trgovačkim štandovima, a sada nas ovdje puno manje stoji. Putin se domogao našeg teritorija, nešto mu je jako potrebna ova naša Ukrajina. Ali mi mu je nećemo dati kaže prodavačica na štandu.

Stanovnici ove regije, premda geografski najudaljeniji od istoka zemlje gdje već godinama traje ratno stanje, gorljivi su zagovornici teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

Nostalgija za Austro-Ugarskom

- Općenito se Lavov još jače protivi Rusiji. U Lavovu nikad nisu voljeli Ruse, jer je kroz povijest Lavov pretrpio ogromno nasilje i ogromne gubitke kao posljedicu ruske okupacijske politike, odnosno sovjetske okupacijske politike. Ovaj je grad nekoć bio pod Austro-Ugarskom Monarhijom, a njegovi stanovnici protiv ruske su se vojske borili u Prvome svjetskom ratu, objašnjava politolog Antin Borkowski.

Da je kod Galicijana prisutan pijetet prema Austro-Ugarskoj potvrđuje i Jurij Vinnučuk, novinar i pisac. Kaže kako se njegov djed borio u austrijskoj vojsci, kao i preci puno njegovih prijatelja i poznanika. . I puno mojih poznanika ima među svojim precima one koji su se borili. Kod nas Galicijana prisutan je pijetet prema Austrougarskoj.

Jurij Vinnučuk

Jurij Vinnučuk

Foto: HTV / HRT

Borkowski dodaje kako su i hrvatski vojnici i vojnici iz zapadne Ukrajine ratovali u sklopu armije Austrougarskog carstva. Diljem istočnog bojišta život je izgubilo i oko 40 tisuća Hrvata. U sjećanje na njihovu žrtvu u Lavovu je podignut spomenik. Umjesto vojnika, Ukrajincima danas stavljamo na raspolaganje uspješan hrvatski model mirne reintegracije, o čemu je nedavno potpisan i bilateralni akcijski plan.

Hrvatska reintegracija kao uzor

- Hrvatski model mirne reintegracije je za nas legendaran. Vidimo da je Hrvatska uspjela održati se kao cjelovita država. Hrvati su uspjeli održati se kao cjelovit narod. Hrvati su uspjeli postati pobjednicima iz jedne naizgled nemoguće situacije, kaže Antin Borkowski

Za uspješnu reintegraciju u Ukrajini, ističu tamošnji stručnjaci, potrebno je rasporediti međunarodne promatrače i mirovne snage na istoku zemlje te provesti pregovore u koje bi uz vodeće zemlje EU-a bile uključene i Sjedinjene Države.

Antin Borkowski

Antin Borkowski

Foto: HTV / HRT

- Putinov cilj, kada se bavio stvaranjem i interpretacijom takozvanih Minskih dogovora, bio je da se povratak teritorija pod jurisdikciju Ukrajine dogodi tako da ih se ne dira. Ali kako bi ti teritoriji normalno funkcionirali u Ukrajini, tamo bi bilo potrebno nešto slično denacifikaciji Njemačke, smatra Borkowski.

- Sa strahom se iščekuje da nam se pripoje ti teritoriji koje je Rusija oduzela. Tamo se već 7 godina djeca školuju u potpuno drugačijoj atmosferi. Kako tu djecu posije ispraviti i nanovo naučiti. Pojavit će se ljudi iskompleksirani ruskom propagandom. To nas najviše plaši, dodaje Jurij Vinnučuk. Stanovnike plaši i mogućnost da se cijela zemlja nađe u ratu ako deseci tisuća ruskih vojnika, okupljenih na granici s Ukrajinom, krenu u ofenzivu.

Zveckanje oružjem, umjesto blagdanskih zvona

Blagdanski ugođaj u Lavovu, čija je povijesna jezgra uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine nije kao inače. Umjesto blagdanskih zvona sve do ovdje odzvanja zveckanje oružjem s rusko-ukrajinske granice. Stručnjaci ipak smatraju da scenarij velikog oružanog sukoba nije izgledan.

- Putin želi isprovocirati situaciju tako da uz pomoć "malo krvi", ali pod ugrozom velikog rata ostvari svoje ciljeve. Ono što je počelo 2014. godine, okupacija Krima, otvorena agresija na istoku Ukrajine, privremena okupacija ukrajinskih teritorija - sve su to bili pokušaji zastrašivanja i Ukrajine i ukrajinskih političkih elita. Ali taj plan nije uspio. Iako, na preveliku žalost, dio naše zemlje ostaje i dalje privremeno okupiran, to nije slomilo duh našeg naroda, zaključuje Borkowski.

Zveckanje oružjem na granici, smatraju stanovnici Lavova, uskoro će se stišati. No, za krizu na istoku i jugu Ukrajine, koja traje već godinama, nitko ne očekuje brzo rješenje. Ukrajinci su s njom ionako već odavno naučili živjeti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!