17:10 / 04.05.2021.

Autor: M.L./Studio 4/HRT/IMS

Brlošić: Za poljoprivredu milijarda kuna iz Plana otpornosti nije dostatna

Mato Brlošić

Mato Brlošić

Foto: Studio 4/Damir Spehar / HRT/Pixsell

Krajem ožujka provedena su dva natječaja za provedbu Mjere 21, koja se odnosi na potporu poljoprivrednicima koji su posebno pogođeni krizom, u vrijednosti od 200 milijuna kuna. Prije toga uvedene su interventne mjere, kroz koje je poljoprivrednom sektoru prenamijenjeno 100 milijuna kuna. Mato Brlošić, iz Hrvatske poljoprivredne komore, rekao je gostujući u emisiji "Studio 4" kako su za sada zadovoljni s iznosom koji dobivaju, ali nikako nisu zadovoljni načinom na koji poljoprivrednici tu pomoć dobivaju.

- Uzelo se u obzir priljev na žiro računu u odnosu na 2019. godinu, ali to ne označava pravo stanje poljoprivrednika. Tražili smo da se izmijene kriteriji - već je drugi natječaj raspisan, ali oni još uvijek nisu izmijenjeni, kaže Brlošić i dodaje kako je ono što je poljoprivredno gospodarstvo prodalo u 2019. i 2020. ustvari najtočniji podatak o stvarnom gubitku.

Vladinim planom otpornosti i oporavka poljoprivreda će dobiti oko 1 milijardu kuna.

- To je doista malo, s obzirom na to da je poljoprivreda kod nas strateška grana, da imamo velike poljoprivredne površine i da imamo upisanih 160 tisuća obiteljskih gospodarstava koji se bave poljoprivredom, ističe Brlošić.

Smjernice za financiranje još uvijek nemaju, ali kaže kako 1 milijarda kuna neće biti dostatna u poljoprivredi. Napominje kako je hrvatska poljoprivredna proizvodnja u odnosu na europsku itekako zaostala – europski poljoprivrednici subvencije dobivaju 50 godina, dok ih hrvatski poljoprivrednici dobivaju tek od ulaska u Europsku Uniju.

- Ne možemo se nositi s izazovima poljoprivredne proizvodnje, koji ekstremno rastu u smislu primjene novih tehnologija i mehanizacije strojeva, kaže Brlošić te ističe kako je komasacija – okrupnjavanje zemljišta, ključna mjera kad se govori o poljoprivredi, ali u Hrvatskoj u preko 30 i više godina nije provedena niti jedna.

- Ozbiljne proizvodnje bez toga neće biti, napominje.

Uz mnogo pogođenih sektora poljoprivrede za vrijeme korona krize, ratarstvo je jedan od sektora koji bilježi visok porast.

- Porast je visok zbog sirovina koje proizvodimo, i kao takve ih izvozimo u europske zemlje s niskim cijenama – tamo se one prerađuju i ostvaruju daleko veću dohodovnost. To nije dobro za Hrvatsku – da smo to preradili kod nas, taj sektor bi pokazao daleko bolje rezultate, priča Brlošić.

Iako akcijski plan, na razini EU, za razvoj ekološke proizvodnje traži minimalno 25 posto poljoprivrednih površina namijenjenih ekološkom uzgoju do 2030. godine, komora je izvijestila kako je došlo do pada broja ekoloških proizvođača u Hrvatskoj. Brlošić smatra kako je problem što kuće koje rade certifikaciju imaju različite parametre, te smatra kako je bitno napraviti standardizaciju.

- Trebali bi napraviti pravilnik, koji će biti jednostavan, provediv i jednak za sve kuće, kaže i dodaje kako je problem i to što tržište nije dovoljno razvijeno.

- Naši potrošači još uvijek nisu dovoljno upoznati s prednostima ekološke proizvodnje. Nadamo se da će informiranje građana o korištenju zdrave hrane u prehrani uroditi plodom, a to će onda biti okidač da poljoprivrednici proizvode više.

Danas se u Kostajnici održava tematska sjednica Stožera o poljoprivredi, a jedna od tema bit će i sanacija vrtača u Mečenčanima, gdje zbog rupa nastalih nakon potresa, poljoprivrednici ne mogu obrađivati zemlju.

- Očekujemo da će Vlada zajedno s Ministarstvom poljoprivrede naći rješenje da se te rupe saniraju i da se poljoprivrednike obešteti za površine gdje ne mogu obrađivati poljoprivredno zemljište, kaže Brlošić i ističe kako je to povijesni kraj poznat po stočarstvu, te se nada da će sve smjernice ići ka tome.

- Da neće to u budućnosti biti nekakvo vikend naselje – naša je želja da se tamo proizvodi. Cijeli sustav tamo je urušen, mi smo prisutni od prvog dana, pomažemo i s donacijama, kaže i dodaje kako je Ministarstvo započelo s akcijom dodjele rasplodnih nazimica zainteresiranim obiteljskim gospodarstvima.

- Oni će to za sada dobiti besplatno, a vratiti u određenom vremenskom razdoblju kroz prase – očekujemo da bi to mogao biti hvale vrijedan pothvat i dobar početak da se počne revitalizirati poljoprivreda u tim krajevima, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!