09:20 / 01.09.2021.

Autor: V.G./Studio 4/HRT/IMS

Kovačić: Građanski odgoj neophodan, ali je program napisan za zagrebačke škole manjkav

Marko Kovačić

Marko Kovačić

Foto: Studio 4 / HRT

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole u kojima učenici i roditelji pokažu zanimanje za takvu izvannastavnu aktivnost. Učenici koji to budu htjeli, građanski će odgoj slušati već ove školske godine. Znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja Marko Kovačić u emisiji "Studio 4" rekao je da je građanski odgoj u školama neophodan, no smatra da je program koji je napisan za zagrebačke škole manjkav.




Marko Kovačić s Instituta  za društvena istraživanja, gostujući u emisiji "Studio 4", rekao je kako sva relevantna istraživanja pokazuju da mladima u Hrvatskoj nedostaje političke kompetencije te svaki pomak u smjeru razvijanja političkih znanja i demokratskih stavova smatra korakom naprijed. Međutim zabrinjava ga prema kojem će se kurikulumu to provoditi i tko će taj predmet predavati, odnosno ima li Zagreb plan na koji će način educirati nastavnike.

- Pozdravljam napore aktualne vlasti da se razvije građanska kompetencija mladih, ali bih upozorio na to što će se prenositi i na koji način, rekao je.

Podsjetio je kako od 1999. postoje napori i zalaganja za uvođenje sadržaja koji će omogućiti građanima da iskoriste sva prava i obveze. U sklopu kurikularne reforme ministrice Divjak 2019. uvedena je međupredmetna tema koja se zove Građanski odgoj i obrazovanje, no istraživanja su pokazala, kaže Kovačić, da to nije polučilo pretjerane rezultate. Posljednje istraživanje Instituta za društvena istraživanja pokazalo je da je stupanj građanskih kompetencija mladih vrlo nizak.

- Rijeka je uvela građanski odgoj 2015. godine, a taj model su preuzeli Krapinsko-zagorska županija, Sisak, Osijek i drugi gradovi koji su prepoznali da međupredmetni model nije adekvatan i kompetentan dovoljno da odgovori na sve izazove s kojima se mladi susreću.

- Građanski odgoj znači da građani znaju za što, primjerice, služe pravobranitelji, da postoji povjerenik HRT-a i da se mogu njima javiti, da se isto tako mogu obratiti Savjetu mladih. Razvoj građanskih kompetencija podrazumijeva osim znanja i razvoj određenih vještina,  npr. kako napisati dopis, koja je razlika između žiro i tekućeg računa, na koji način se može realizirati kredit, kako ostvariti svoja prava u okviru stambene politike. Znači sve ono što mi kao građani, neovisno gdje živimo, trebamo imati. Građanski odgoj i obrazovanje nije samo za one koji žive u gradovima, nego za sve koji su dio političke zajednice, a to smo svi, pojasnio je Kovačić.

Je li građanski odgoj ideološko pitanje? Kovačić kaže kako je Hrvatska jedna od rijetkih država koja nema kvalitetni odgoj i obrazovanje za demokraciju. 

- Ljudi koji ne znaju o čemu se radi i s ciljem iskorištavanja određenih tema za svoj osobni probitak često u javnost puštaju balone na koji se priključio dio društva koji nije toliko kompetentan. Mi nominalno imamo međupredmetne teme. Ne znam kome bi moglo smetati da naši učenici znaju čemu služi savjet mladih, na koji način se otvara kredit i sl. Ja uopće ne znam koje su osjetljive teme. Znanstveno je nepobitna činjenica da je građanski odgoj i obrazovanje potreban i da ga je država, s obzirom na različite potpisane deklaracije, dužna implementirati u obrazovni sustav, rekao je Kovačić.

Niz manjkavosti u programu

Istaknuo je kako u postojećem programu građanskog odgoja koji se uvodi u Zagrebu vidi puno manjkavosti u sadržajnom, terminološkom i metodičkom smislu. 


- Ne bih rekao da vidim pretjerano ultrakršćanske vrednote u programu, ali je puno manjkavosti. Program je otprilike na razini seminarskog rada studenta prve godine pedagogije ili politologije. Nedostaju ključne stvari, o savjetu mladih, pravobraniteljima, manjine nisu spomenute niti jednom riječju osim u kontekstu sintagme višesavjetnih agencija za nacionalne manjine, nedostaje rodne ravnopravnosti, nije napisano kako se pristupa pravobraniteljima. Brojne teme su samo spomenute, nisu razrađene metode. Hrpetina terminoloških nedostataka, rekao je Kovačić.

- Cijelo vrijeme se govori o gradu Zagrebu i gradskom vijeću, Grad Zagreb nema vijeće nego Gradsku skupštinu. Nema ništa rečeno vezano za civilno društvo, udruge nisu spomenute. Neke stvari su samo copy paste, spominje se samo Dinamo kao zagrebački klub, ne spominje se NK Zagreb ili Cibona kao košarkaški klub. Riječ je o jednom miš-mašu svega i mene kao znanstvenika zabrinjava činjenica da je Ministarstvo, odnosno Agencija dala pozitivno mišljenje na jedan tako nekompetentan konglomerat svega i svačega, dodao je.

Kovačić je apelirao na zagrebačku gradsku vlast da pristupi reviziji programa.

- Početi ispočetka, prvo maknuti sve literarne forme u priručniku. Nema kvalitetnih specifikacija ni kompetencija po niti jednom teoretičaru koji se bavi kurikularnom pristupu. Meni nije jasno kako netko svojim imenom i prezimenom može stati iza nečeg tako lošeg napisanog, smatra.

Kovačić je poručio kako platforma Možemo, koja je tijekom predizborne kampanje naglašavala da želi aktivno građanstvo, to sigurno neće dobiti postojećim programom.

Provedba i edukacija 

Kovačić je rekao kako bi provedba građanskog odgoja i edukacija učitelja mogla biti izazovna prvenstveno jer su istraživanja vezana za Agenciju za odgoj i obrazovanje i njihove edukacije pokazala da učitelji nisu zadovoljni načinom na koji se podučavaju teme iz tog područja.

- Izrazito je izazovno, gotovo nemoguće građanski odgoj na kvalitetan i strukturiran način uvesti ove školske godine. Meni se čini da je ponekad bolje požuriti polako, poručio je.

- Mislim da će platforma Možemo i nova gradska vlast poslati poziv svim ravnateljima da se pokaže interes, a onda izdvojiti sredstva za edukaciju nastavnika i pisanje programa, dodao je Kovačić.

Postavlja se pitanje i tko će građanski odgoj predavati.

- To uglavnom predaju nastavnici etike, filozofije te politike  i gospodarstva koji ne postoje u osnovnim školama. Na kraju će to ispasti da će predavati oni kojima nedostaje satnice, koji nisu nužno intrinzično motivirani ili kompetentni. Nadam se da će Agencija za odgoj i obrazovanje napraviti kvalitetniji program usavršavanja nastavnika ne samo u Zagrebu, a za zagrebačke nastavnike će se očito morati unajmiti edukatori koji će moći prenijeti nastavnicima kompetencije, rekao je Kovačić dodajući da takva edukacija treba trajati godinu dana.

Građanski odgoj i obrazovanje u Rijeci

Lana Golob
, iz Odjela za školstvo grada Rijeke, rekla je da se s uvođenjem građanskog odgoja u Hrvatskoj kasni više od 20 godina.

- Ako želimo živjeti u demokratskom društvu, moramo imati građane koji su spremni preuzeti svoju ulogu u takvom uređenju. Rupa u obrazovnom sustavu je postojalo i nije bilo više vremena čekati da se na nacionalnoj razini to prepozna i nešto napravi. Naš prvi korak bila je detekcija i analiza stanja i nažalost u Hrvatskoj nije postojao priručnik namijenjen učenicima koji na jednom mjestu objedinjava svih šest dimenzija koje čine građanski odgoj i obrazovanje i obrađuje ih na učenicima primjeren način. Pristupili smo formiranju radne skupine koja je obuhvatila cijelu obrazovnu vertikalu, izradili smo priručnik za učenike i kurikulum za učitelje. Dodatno smo uključili stručnjake kako bi bili sigurni da je sve napravljeno kako treba, prilagođeno dobi i zanimljivo učenicima, rekla je Golob.

Istaknula je da je Rijeka ustupila priručnik 12 drugih gradova i županija i jednoj školi te su ga svi, kako je rekla, nastavili koristiti. 

- Mi smo priručnik napravili tako da nije ni na koji način vezan samo za Rijeku, nego je primjenjiv na razini cijele Hrvatske, otkrila je.

Uvođenje ovog predmeta u riječke škole počelo je eksperimentalno, na 88 učenika u šest škola, jer je cilj bio ispitati koliko su pripremljeni materijali uspješni te ostvaruju li se željeni ishodi.

Građanski odgoj i obrazovanje prije epidemije provodio se u 24 od 25 riječkih škola, a pohađalo ga je malo manje od 800 učenika. U 2020. ga je pohađalo, zbog otežanih uvjeta, malo manje od 500 učenika.

- Bilo nam je važno uvesti građanski odgoj kao izvannastavnu aktivnost jer predstavlja nešto fluidniji oblik nastave koji ne stavlja u fokus ocjene, usvajanje činjenica radi činjenica, nego mi radimo na iskustvenom učenju. U centru su emocionalni, kognitivni i psihološki razvoj učenika i učenici su sukreatori sadržaja. Nema ocjena. To su učenici i prepoznali, u evaluacijama su isticali da im je ovo prvi predmet na kojem se osjećaju ugodno i da imaju osjećaj da uče za sebe, a ne za ocjenu, rekla je Golob.

Na upit smatra li da je građanski odgoj ideološko pitanje kako neki kažu, Golob je rekla da ga smatra općeljudskim pitanjem jer nas uči važnosti prihvaćanja, razumijevanja i tolerancije.

- Ne vidim ništa što bi ikome bilo sporno. Poanta građanskog odgoja je aktivno društvo i pravednija i solidarnija zajednica, zaključila je.



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!