19:21 / 21.03.2021.

Autor: Margareta Jozinović/T.V./Dnevnik/HRT

Može li se ponovno pokrenuti proizvodnja cjepiva?

Imunološki zavod

Imunološki zavod

Foto: Emica Elvedji / PIXSELL

Imunološki zavod u cijelom je svijetu bio poznat po virusnim cjepivima. Da proizvodnja nije ugašena, danas bi, usred borbe s koronavirusom, vjerojatno bilo lakše. Hrvatska bi cjepivo mogla proizvoditi sama, za svoje tržište, ali i za druge zemlje - naime, dnevno bismo, procjenjuje se, mogli proizvesti do 250 tisuća doza cjepiva.


U imunološkom zavodu se proizvodile velike količine virusnih i bakterijskih cjepiva koje su izvozili.

- Emocija je tuga, velika tuga. Drugačiji je osjećaj kada radite u pogonu, kada imate proizvodnju, kada vam dolaze veliki šleperi u dvorište i odvoze 10 tona cjepiva koje avionom odlaze u Meksiko. To je neopisivo lijepo, prisjeća se Ljerka Kotarski, voditeljica Odjela za proizvodnju virusnih cjepiva.

I dok traje borba za dozu više za cjepivo protiv koronavirusa, u Imunološkom zavodu kažu, da rade, itekako bi mogli pridonijeti.

- U jednoj osrednjoj opremi u 2 do 3 smjene možete raditi oko 50 tisuća vijala staklenih bočica u kojima je obično 5 doza, to je 50 tisuća puta 5 to je 250 tisuća dnevno, objašnjava Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda.

- Nakon toliko godina što ne proizvodimo cjepiva imamo upita za stotine milijuna doza cjepiva i to isto za najmnogoljudnije zemlje svijeta, kaže Kotarski. 

Pogoni u Imunološkom zavodu ugašeni su 8 godina, no ipak se nadaju boljim danima.

- Očekujemo sad, vrlo skoro, odluku Vlade koja će nam dati mogućnost da provodimo sljedeće korake. Ti koraci bi trebali rezultirati da se na prostorima Imunološkog d.d. u Brezju napravi nova tvornica modularnog tipa koja će u sebi sadržavati i neke elemente proizvodnje virusnih cjepiva, rekao je Čardžić. 

- S našim cjepivom MRP mi smo praktički iskorijenili ospice, rubeolu i paratitis u Hrvatskoj. Dok je naše cjepivo bilo u primjeni, nije bilo tih epidemija tako da isto možemo opravdati i povjerenje u izgradnju novih pogona i pokretanjem nove proizvodnje naših cjepiva te cjepiva protiv COVID-a, poručuje Kotarski. 

Da je Imunološki važan naglašava članica Stožera i nekadašnja zaposlenica.

- Jedna takva institucija bi vjerojatno vrlo brzo mogla osnovati ili nove kapacitete ili biti jedna poluga za daljnji napredak i u svakom slučaju je važno da Imunološki opstane i da ima klasična cjepiva, ali je važno razmišljati i o novim tvornicama koje bi usvajale novu tehnologiju, ističe Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

- Sad ili nikad, zaista mislim da je to tako. Sve se nekako poklopilo i sad je zrela situacija, kaže Čardžić.

Jer Imunološki zavod Hrvatskoj je potreban više nego ikada.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!