Euroskupina preporučuje ulazak Hrvatske u europodručje

13:24 / 16.06.2022.

Autor: Jasna Paro/Vijesti/B.A./HRT

El Eurogrupo recomienda el ingreso de Croacia a la Eurozona el 1 de enero de 2023.

El Eurogrupo recomienda el ingreso de Croacia a la Eurozona el 1 de enero de 2023.

Foto: - / Shutterstock

Euroskupina, tijelo koje čine ministri financija država članica europodručja, dali su u četvrtak pozitivnu preporuku za uvođenje eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. Najvažnija tema razgovora u Luxembourgu rastuća je inflacija koja je pogodila sve članice Unije.

- Veliko mi je zadovoljstvo obavijestiti vas da se euroskupina danas složila da Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura. To je ključan korak na putu Hrvatske da postane 20. članica našeg europodručja i snažan signal za europsku integraciju, izjavio je predsjednik euroskupine Paschal Donohoe.

Posebno je odao priznanje hrvatskoj vladi "na njezinoj predanosti i napornom radu na postizanju tog rezultata u posljednjih nekoliko godina, u posebno zahtjevnim okolnostima".

Preporuka je upućena Vijeću za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), koje čine ministri financija svih 27 država članica i koji se sastaju u petak u Luxembourgu. Očekuje se da će na tom sastanku ECOFIN potvrditi preporuku euroskupine i pismo predsjednika Vijeća ECOFIN-a Europskom vijeću.

Europsko vijeće o tom će pitanju raspravljati na sastanku 23. i 24. lipnja.

Postupak odlučivanja o ulasku Hrvatske u europodručje završit će kada Vijeće, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom središnjom bankom, donese tri pravna akta potrebna kako bi se Hrvatskoj omogućilo uvođenje eura 1. siječnja 2023.

Donošenje tih akata očekuje se na sljedećem sastanku Ecofina 12. srpnja.

Ministri financija dijele mišljenje Komisije i Europske središnje banke da je Hrvatska pravno kompatibilna i da poštuje sve konvergencijske kriterije i smatraju da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za usvajanje eura, stoji u nacrtu pisma, koje će biti upućeno na samit čelnika država članica.

U nacrtu pisma se ističe važnost da Hrvatska i nakon ulaska u europodručje nastavi ispunjavati obveze koje je preuzela prije dvije godine prilikom ulaska u Europskim tečajni mehanizam (ERM II).

Također se poziva Hrvatsku da provodi daljnje strukturne reforme i investicije predviđene nacionalnim planom za oporavak i otpornost i da vodi zdravu fiskalnu politiku.

Marić: Nema straha od grčkog scenarija

S hrvatskim ministrom financija Zdravkom Marićem, koji je sudjelovao na dijelu sastanka posvećenom ulasku Hrvatske u eurozonu, razgovarala je HRT-ova novinarka Jasna Paro. Govorio je o inflaciji, ali i tomu kakve zaključke i daljnju proceduru očekuje od Euroskupine.

- Agencijskim izvještajima o zemljama nečlanicama eurozone konstatirano je da je RH jedina zemlja koja ispunjava sve kriterije i koja je spremna. To je preporuka i o tome ćemo danas i sutra raspravljati i nadam se i usvojiti pismo koje će onda predsjednik našeg vijeća uputiti predsjedniku europskog vijeće na raspravu koja će biti na rasporedu idući tjedan na razini čelnika zemlja članica, a onda još jednom kada se i u Europskom parlamentu raspravi i o tome glasa početkom srpnja, 12. srpnja donošenje konačne formalne odluke na razini vijeća ministara financija, rekao je ministar Marić.

Istaknuo je kako će on danas naglasiti kako RH planira nastaviti implementaciju određenih mjera i svega na što smo se obvezali, jer kako je "smatramo da je potrebno da se nastavi s implementacijom svega što će pridonijeti boljoj makroekonomskoj i općenito situaciji u RH", istaknuo je. 

Na pitanje je li RH dubinski spremna i postoji li strah od grčkog scenarija, rekao je da ne postoji.

- Imali smo kvalitetno i pozitivno za RH izvješće gdje je konstatirano da su Irska i RH jedine zemlje koje su izašle iz makroekonomskih neravnoteža. Ništa se ne događa jer imamo dobre personalne kontakte, ali i to doprinosi, ali ovo je prvenstveno plod i rezultat dubinskog snimanja svega što smo činili svih ovih godina, rekao je.

Dodao je i da od hrvatskog ulaska u eurozonu neće imati korist samo RH već i eurozona, odnosno kompletna EU "jer je jasan signal dublje i daljnje integracije pojedinih zemlja u europske tijekove".

Osvrnuo se i na rast kamatnih stopa. 

- Eurozona i članstvo u eurozoni utječe na premije rizika. Nažalost mi smo u okolnostima nakon dugog razdoblja niskih i negativnih referentnih kamatnih stopa, da kao odgovor na borbu protiv inflacije glavne središnje banke svijeta počinju dizati referentne kamatne stope. Naš ulazak u europsku monetarnu uniju kroz ovo smanjenje premije rizika može koliko toliko ublažiti te poraste, rekao je ministar Marić.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!