NATO će Ukrajini pružati pomoć koliko god to bude potrebno

30.11.2022.

Zadnja izmjena 20:33

Autor: Jasna Paro/V.K./HRT/Hina

Sastanak u Bukureštu

Sastanak u Bukureštu

Foto: HTV / HRT

Ministri vanjskih poslova NATO-a nastavili su u Bukureštu sastanak posvećen pomoći Ukrajini, ali i ograničavanju utjecaja Rusije u njezinu susjedstvu i na Zapadnom Balkanu. U fokusu je slanje više oružja i opreme za obnovu infrastrukture. Europa mora ojačati prisutnost na Zapadnom Balkanu i zemljama u susjedstvu Rusije kako bi ograničili njezin utjecaj, poručuju.

Novinarka HTV-a Jasna Paro kazala je javljajući se iz Bukurešta da je glavna poruka nakon dvodnevnog NATO-vog summita da Savez neće odustati od pomoći Ukrajini i da će pomoć trajati koliko god bude potrebno te da oko toga postoji konsenzus svih država članica. Ukrajina može računati na još veću dostavu i oružja i streljiva, čak i na sofisticirane raketne projektile PATRIOT.

video thumb

Grlić Radman: Hrvatska kontinuirano radi da zapadni Balkan ostane u fokusu NATO-a

. Hrvatska kontinuirano radi da zapadni Balkan ostane u fokusu NATO-a, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Rekao je kako je Hrvatska kao zemlja koja je u neposrednom susjedstvu Zapadnog Balkana najpozvanija objektivno svjedočiti i osvješćivati zapravo situaciju kako bi pridonosila usvajanju ključnih dokumenata i politika saveza.

Dodao je da je NATO u strateškom konceptu uvažio određena stajališta Hrvatske te da se u njemu govori o važnosti zapadnog Balkana. 

- Izvješće se fokusira pojedinačno na svaku zemlju zapadnog Balkana te se ukazuje na to koje su od njih možda najporoznije ruskom utjecaju te koje najmanje slijede europsku sigurnosnu i vanjsku politiku, otkrio je ministar.

Ponovio je kako se Srbija mora pridružiti sankcijama Rusiji te da mora biti izričitija, dosljednija i vjerodostojnija ako želi ostvariti europsku perspektivu.

Najviše je govorio u situaciji u BiH, pozdravivši održane izbore 2. listopada i izmjene koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt kako bi se politički stabilizirala ta zemlja.

- Schmidt je tim odlukama relaksirao političko ozračje u BiH, što će pridonijeti tome da ona što prije dobije kandidacijski status za EU, rekao je Grlić Radman.

- Velika je zasluga hrvatske diplomacije što smo se fokusirali pojedinačno na svaku zemlju Zapadnog Balkana i nastojali pokazati koje su zemlje najpodložnije ruskom utjecaju i koje zemlje najmanje slijede europsku vanjsku i sigurnosnu politiku, rekao je hrvatski ministar ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

- Prvi smo put pozvani na summit NATO-a i za nas je to veoma važno s obzirom na situaciju na Zapadnom Balkanu zbog ruske agresije na Ukrajinu. BiH je zabrinuta za svoju budućnost jer smo u poslijeizbornom procesu formiranja vlasti, a imamo ili smo imali proruski nastrojene ljude na vlasti, poručila je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH.

- Moramo zaštititi sve zemlje na Zapadnom Balkanu i blizu Ukrajine i u ovom je trenutku važno da svi radimo zajedno. Najvažnije je da smo jedinstveni, to je snažna poruka Rusiji. Za nas je važno biti što prisutniji na Zapadnom Balkanu, istaknuo je Antonio Tajani, talijanski ministar vanjskih poslova.

Šefovi diplomacija članica NATO-a u utorak su obećali više pomoći Ukrajini u oružju i opremi za obnovu infrastrukture koju Rusija uništava bombardiranjima koristeći se zimom kao oružjem i ciljanim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu kako bi stanovništvo lišio grijanja, struje, vode.

Europski lideri zabrinuti su da bi zemlje južne i istočene Europe mogle izgubiti strpljenje u čekaonici na prijem u članstvo Europske unije i NATO-a što ostavlja prostor za jačanje ruskog i kineskog utjecaja, te za nestabilnost.

- Stabilnost zapadnog Balkana važna je za mir. Moramo zaustaviti Ruse na zapadnom Balkanu, ondje trebamo više Europe, rekao je talijanski šef diplomacije Antonio Tajani.

- NATO želi da nakon rata u Ukrajini, Rusija ne dobije više nikakvu mogućnost da diktira sigurnosne opcije i način života svojim susjedima, rekao je estonski šef diplomacije Urmas Reinsalu novinarima.

Moldavija, smještena između Ukrajine i Rumunjske, prošli tjedan je upozorila svoje stanovništvo neka se pripremi za tešku zimu jer se suočava s oštrom energetskom krizom koja bi mogla izazvati nezadovoljstvo naroda.

Moldavija ima 30 godina neriješen separatistički konflikt, a kontingent ruskih mirovnih snaga raspoređen je u Pridnjestrovlju gdje živi pretežito rusofono stanovništvo uz jugozapadnu granicu s Ukrajinom.

Separatisti uz potporu Rusije vladaju i dvjema regijama Gruzije - Abahazijom i Južnom Osetijom i 2008. godine ruska vojska izvela je invaziju na Gruziju tvrdeći da vlada u Tbilisiju ugrožava te regije.

Bosna i Hercegovina proživljava najgoru političku krizu od kraja rata 90-ih i bosanski Srbi ugrožavaju državne institucije prijeteći secesijom uz prešutnu potporu Rusije.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a danas razgovaraju i o tome kako jačati otpornost društva pošto su Stoltenberg i zapadne nacije upozorili da je važno ne stvoriti novu ovisnost o Kini sada kada se Europa oslobađa ovisnosti o ruskim energentima.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!