Otvaranje pregovora s BiH: Hrvatska se žustro suprotstavila zahtjevu baltičkih zemalja

U Bruxellesu je drugi dan sastanka Europskog vijeća koje je sinoć donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Zahtjev za članstvo u Europskoj uniji BiH je podnijela u veljači 2016., a status zemlje kandidatkinje dodijeljen joj je u prosincu 2022.

Nema sumnje da nije bilo lagano postići ovu odluku u otvaranju pregovora sinoć, rekla je Jasna Paro javljajući se danas uživo iz Bruxellesa u HTV-ov podnevni Dnevnik.

Ništa u vezi s Bosnom i Hercegovinom nije išlo ni brzo ni lagano. Tako je bilo i sinoć jer, primjerice, neke države poput Danske i Nizozemske moraju prije svake odluke koja se donosi na Vijeću imati potvrdu i odluku svog parlamenta. I jučer se nije znalo kako će proći glasovanje i rasprava o tekstu zaključaka o BiH u nizozemskom parlamentu. 

Drugi primjer su baltičke zemlje, koje su u jednom trenutku tražile, mogli bi se reći i uvjetovale da se uz odluku o Bosni i Hercegovini usvoji i odluka o točnom datumu početka pregovora za Ukrajinu i Moldaviju. Tome se Hrvatska žustro usprotivila, javila je Paro.

Dakle, puno je finog, delikatnog posla bilo iza ove naoko jednostavne odluke od samo dvije rečenice - u jednoj Vijeće kaže da odlučuje o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, a u drugoj zadužuje Komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji.

Bosni i Hercegovini poslana je poruka da nastavi s reformama, a Komisiji da počne raditi na pregovaračkom okviru da bi se pregovori mogli i otvoriti, navela je Paro.

- Ovo je bio jedan veliki, dugogodišnji politički napor, najprije uopće emancipirati temu BiH na dnevni red EU-a, potom emancipirati pitanje ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda, i treće - osigurati da se svi ovi bitni institucionalni koraci, važne, teške, zahtjevne političke odluke i donesu, i u tome smo uspjeli. Mislim da se Hrvatsku tu percipira, kad je, naravno, riječ o politici Vlade, i kao konstruktivnu i kao prijateljsku i dobronamjernu i dobrosusjedsku koja želi iskreno pomoći svim našim prijateljima u BiH i učvrstiti taj europski smjer. To je iz našeg kuta gledanja bilo najbitnije, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

"Val optimizma"

Otvaranje pristupnih pregovora velika je vijest za Bosnu i Hercegovinu.

- Zeleno svjetlo za otvaranje pregovora je do sada najsnažnija poruka o napretku BiH, a ona sa sobom nosi val optimizma za građane, institucije, vlasti i cijelo BH društvo. Odluka rezultat rada i dobro iskorištenog geopolitičkog momenta. Ova odluka će pozitivno utjecati na daljnji razvoj naše ekonomije i reforme, ali za BH vlasti i institucije posao tek slijedi, rekla je Elvira Habota, direktorica Direkcije za europske integracije.  

- Ovo je potvrda da je kompromis moguć i da su reforme nadohvat ruke. Što to znači? Otvaranje pristupnih pregovora je važno priznanje i čini zemlju privlačnijom za investitore i isto tako produbljuje vaše veze s EU počevši s milijardu eura za BiH iz plana rasta, rekao je Johann Sattler, šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH.

Krišto zahvalila Michelu i Europskom vijeću, obećala nove reformske zakone

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto najavila je u petak ubrzani rad na donošenju novih zakona kako bi se ta zemlja pripremila za početak pristupnih pregovora.

Krišto je posebnim pismom zahvalila predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i šefovima država ili vlada Unije na odluci kojom su u četvrtak formalno odobrili početak pregovora s BiH. Opisala je to povijesnim trenutkom koji simbolizira ključni pomak na daljnjem putu europskih integracija kao i potvrdu i priznanje rada institucija na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. 

- Ostajemo jasno i nedvojbeno opredijeljeni za vrijednosti i ciljeve na kojima se temelji Europska unija te privrženi daljnjem jačanju regionalne suradnje u okviru postojećih inicijativa na principima dobrosusjedstva, jačanju političkog dijaloga, mira i stabilnosti u regiji, poručila je Krišto u pismu.

Europsko je vijeće otvaranje pregovora s BiH odobrilo iako ta zemlja nije ispunila sve postavljene uvjete jer je njen parlament usvojio dva o tri tražena zakona a nije donio ni izmjene izbornog zakona.

Krišto je sada Michelu najavila kako odmah slijedi rad na donošenju novih zakona.

Pojasnila je kako će odmah na dnevni red Vijeća ministara sada doći zakon o sudu Bosne i Hercegovine i zakon o zaštiti osobnih podataka, koji su, kako tvrdi tehnički spremni za usvajanje.

Uz to, kako je navela, slijede i izmjene i dopune izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje su u četvrtak službeno dostavljene Vijeću ministara Bosne i Hercegovine u daljnju proceduru.

EU je od BiH tražio izmjene izbornog zakona u tehničkom dijelu odnosno kroz uvođenje boljeg nadzora i novih tehnologija kako bi se zaštitio integritet izbornog procesa, no HDZ BiH inzistira da one obuhvate i način izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, o čemu još nema suglasnosti s tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji.

Kod zakona o sudovima i dalje je neriješeno pitanje sjedišta budućeg prizivnog odjela Suda BiH jer iz Republike Srpske traže da to bude u Banjoj Luci, dok stranke "trojke" inzistiraju na Istočnom Sarajevu.