NATO dobiva vodeću ulogu oko koordinacije vojne pomoći za Ukrajinu

Ministri obrane zemalja članica NATO-a sastali su se u Bruxellesu, gdje se drugi dan razgovara o formaliziranju potpore transatlantskog saveza Ukrajini. 

Kako je iz Bruxellesa u HTV-ov središnji Dnevnik večeras javila Jasna Paro, ministri su odobrili plan za misiju u sklopu koje bi se nadgledalo kako Savez prvi put službeno koordinira vojnu pomoć Ukrajini. Tim bi planom NATO dobio de facto vodeću ulogu oko koordinacije vojne pomoći za Ukrajinu, ali i oko obuke ukrajinskih boraca, te bi de facto preuzeo ulogu koju sada ima kontaktna skupina od 50-ak država predvođenih SAD-om.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da bi ta operacija uključivala 700 ljudi i da bi centar bio u američkoj vojnoj bazi u Wiesbadenu u Njemačkoj. Operacija se zove NATO-ova sigurnosna pomoć i obuka za Ukrajinu - prema našim izvorima, Njemačka je tražila da se iz imena svakako izbaci naziv "misija NATO saveza" kako se ne bi lagano moglo tumačiti da se NATO vojno angažira u ukrajinsko-ruskom ratu.

Druga velika tema o kojoj su ministri razgovarali je da se dugoročno osigura godišnje po 40 milijardi dolara. Mađarska se uspjela izuzeti iz tog paketa uz obećanje da neće blokirati plan.

Anušić: Hrvatska će podupirati Ukrajinu koliko god bude bilo potrebno

Hrvatski ministar Ivan Anušić rekao je na ministarskom sastanku, posljednjem prije summita Saveza u Washingtonu sljedeći mjesec, da će Hrvatska podupirati Ukrajinu koliko god bude bilo potrebno. Smatra da je podrška zapadnih zemalja ključna da bi se Ukrajina mogla uspješno braniti od ruske agresije. Ministar je podsjetio da je Hrvatska od početka rata donirala Ukrajini vojne opreme u iznosu od 185 milijuna eura.

- Očekuje se konkretnija pomoć za Ukrajinu, očekuje se konkretnija pomoć i u financijskom i u smislu naoružanja. Konkretnije postavljanje NATO saveznika prema Rusiji. Konkretne poruke ne samo prema Rusiji, nego svima onima koji u ovom trenutku koji Rusiji daju pomoć i koji su njezini saveznici, jesu li proxy saveznici ili saveznici koji su se deklarirali kao takvi, rekao je Anušić.

Stoltenberg: NATO ne postaje dionikom sukoba

Ključno je reći da se mora ubrzati i osnažiti pomoć Ukrajini, financijski i kroz proizvodnju streljiva i naoružanja. Veliki dio toga NATO sada preuzima na sebe, rekao je Anušić po završetku sastanka.

Anušić je pojasnio da se na ministarskom sastanku razgovaralo o brojnim inicijativama, koje će od sada koordinirati NATO, a što će se službeno usvojiti na samitu u Washingtonu.

I glavni tajnik NATO-a Stoltenberg potvrdio je na konferenciji za novinare da Savez preuzima na sebe od Sjedinjenih Država koordinaciju opskrbe oružjem Ukrajine.

S ovim naporima NATO ne postaje dionikom sukoba, ali će ti napori pojačati našu potporu Ukrajinu kako bi mogla ostvariti svoje pravo na samoobranu, rekao je Stoltenberg.

Ministar Anušić je rekao da se članice NATO-a, među njima i Hrvatska, trebaju ponašati u skladu s novim okolnostima, a ne kao u proteklih 20-ak godina kada se smatralo da nema opasnosti i da se sigurnost sama po sebe podrazumijevala.

Tada se naglasak nije stavljao na proizvodnju oružja i streljiva, rekao je Anušić, dodajući da se mora promijeniti svijest o tome.

Najavio je da će Hrvatska ispuniti cilj koji je zacrtan na razini NATO-a o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, tri godine ranije nego što je planirano, dok drugi cilj o izdvajanju 20 posto obrambenog proračuna za modernizaciju već ispunjava.

Rekao je da je hrvatski obrambeni proračun od 2016. godine do danas povećan za 122 posto i sada iznosi milijardu i 178 milijuna eura, što je skoro 1,9 posto ukupnog BDP-a, da se Hrvatska obvezala do 2030. ispuniti cilj o izdvajanju dva posto za obranu, ali da će to sada ostvariti već 2027. godine.

Rekao je da su proizvodnu oružja streljiva nužni dugoročni ugovori jer nitko ne žele pokrenuti proizvodnju na temelju jednokratnog ugovora.

Glavni tajnik Stoltenberg je odbacio kao apsurdan prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina da će pristati na prekid vatre pod određenim uvjetima, između ostaloga, da se ukrajinske snage povuku se četiri ukrajinska područja.

Ne trebaju se ukrajinske snage povlačiti s ukrajinskog teritorija, nego ruske. Taj prijedlog zapravo znači da bi Rusija trebala imati pravo da okupira još više ukrajinskog teritorija. To nije mirovni prijedlog, nego prijedlog za više agresije i okupacije, rekao je Stoltenberg.