Aktualni saziv Europskog parlamenta obilježile velike krize

U tijeku je posljednja sjednica ovog saziva Europskog parlamenta. Zastupnici glasaju o rekordnih, 89 zakonskih i podzakonskih akata. 

- Dinamično, moglo bi se reći, ne samo zbog zakonodavnih dokumenata i velikog broja rasprava, već je i šest novinara doputovalo u Strasbourg ovog tjedna, dijelom zbog toga što Europski parlament obilježava 20. obljetnicu velikog proširenja na 10 novih država istočne Europe. Bilo je to 1. svibnja 2004. godine, rekla je komentirajući ovaj saziv Europskog parlamenta novinarka HRT-a Jasna Paro.

U Strasbourg je, kako kaže "doputovalo 10 najviših bivših dužnosnika iz tih država". To uključuje premijere i ministre vanjskih poslova.

- Tema proširenja u ovom sazivu parlamenta, dobila je posebnu pažnji i potrebu, naravno - iz drugih razloga, rata u Ukrajini, kazala je.

- Što se tiče postignuća i onog po čemu ćemo pamtiti ovaj parlament - on je počeo sa 756 zastupnika iz 28 država, a završio je sa 705 zastupnika iz 27 država, naravno zbog - Brexita, nastavila je.

To je, kako je naglasila - "bio prvi šok u ovom sazivu Europskog parlamenta".

- Ovih pet godina ćemo pamtiti po velikim krizama, gotovo pa izvanrednim situacijama u kojima se nalazila Europa. Europski parlament je morao brzo donositi zakone i stvarati pravnu podlogu za političke odluke koje su konsenzusom donosili europski političari, dodala je.

Kako je kazala, to uključuje pandemiju, rat u Ukrajini i energetsko odvajanje Europe od Rusije.

Rad europskog parlamenta komentirali su i hrvatski europarlamentarci.

- Europska unija je pokazala poprilično jedinstvo kada je trebalo podržati Ukrajinu u borbi protiv Rusije. Ono što bi nama u Hrvatskoj također bilo važno za istaknuti je da je u ovom mandatu došlo do obnove interesa za politku proširenja. Čini mi se da je Europski parlament dao svoj jasan doprinos tome jer praktički ta politika je bila negdje sa strane od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, rekao je Tonino Picula.

- Ono što mi se čini da je najvažnije bilo, to je bilo donošenje instrumenta za oporavak i otpornost, gdje smo imali veliku podršku u parlamentu jer tu se radilo o ogromnom novcu, ali ne samo o novcu, nego i o reformama koje smo dužni do 2026. ispuniti i tu mislim da je parlament odigrao vrlo važnu ulogu, ali bilo je još puno drugih situacija. Mislim da je suradnja bila solidna i da je parlament bio na razini zadatka, nadovezala se Dubravka Šuica.

Tijek sjednice pratite u nastavku: