Grlić Radman: Ne možemo dozvoliti majorizaciju hrvatskog naroda u BiH

15:21 / 04.03.2022.

Autor: HRT/IMS/Jasna Paro

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova

Foto: HRT / HTV

U Bruxellesu je održan sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, od čega većina iz zemalja članica EU-a. Sudjelovao je i američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken. Do okupljanja dolazi uslijed ruske invazije Ukrajine. Bilo je vrlo otvoreno i partnerski, pokazano je zajedništvo, jedinstvo u osudi ruske agresije bez presedana, razgovarali smo kako odgovoriti na takvu krizu, spriječiti daljnju eskalaciju i preustrojiti i pripremiti NATO da bude još učinkovitiji i još bolji, rekao je Gordan Grlić Radman.

- Mi bismo htjeli nastaviti taj dijalog, uspostaviti komunikaciju, jer se razgovarati mora, ali ove sankcije koje smo uveli i kao zemlja članica EU-a, podržane i od NATO-a, sigurno da će izolirati i imati svoga učinka na politiku Putinova režima. Bilo je govora o jačanju prisutnosti NATO-a i zemalja članica EU-a u snaženju i davanju potpore zemalja koje se uz granicu s Rusijom, zemlje istočnog partnerstva, koje su najizloženije, prije svega mislimo na Gruziju i Moldova za koju su mnoge zemlje dale financijsku i materijalnu pomoć. I Hrvatska se pridružila toj pomoći Moldaviji, govorilo se o solidarnosti kada je u pitaju prihvat izbjeglica, naravno svi oni načini, oblici, poluge djelovanja kako bismo pokazali svoju snagu, dakle nije snaga u oružju koju Putin sada čini, jer je zapravo ovaj svijet da bi bio održiv mora počivati na miru stabilnosti i poštivanju međunarodnog poretka, prema tome kako izolirati sve takve autokratske režime koje se silom obračunavaju, rekao je.

Povelja UN-a kaže da je agresor onaj koji narušava mir i krši međunarodno pravo, a upravo imamo to da članica Vijeća Sigurnosti koja bi trebala promicati mir, zapravo čini invaziju agresiju na jednu suverenu međunarodno priznatu državu, ističe Radman.

Zapadni Balkan

Mnogi su se osvrnuli na pitanje zapadnog Balkana, na domino efekt i moguće implikacije, tu je spominjana i Srbija i BiH i Kosovo u stanovitom smislu, navodi Radman.

- Ne samo ja nego su mnogi istaknuli koliko je važna stabilnost BiH, ja sam istaknuo pitanje rastućeg separatizma, ali jednako tako i unitarizma, koji je možda još opasniji u višenacionalnoj zemlji. To sam posebno istaknuo da je sada važno odnose između Hrvata i Bošnjaka u FBiH, o njihovom dogovoru i novom izbornom zakonu da ovisi stabilnost i budućnost, prosperitet same države, ona jedino može biti održiva ako su sva tri konstitutivna naroda jednakopravni i ako sva tri mogu birati svoje predstavnike, to sam istaknuo kao važnost na ovoj raspravi.

Na marginama ovoga sastanka o tome je razgovarao s državnim tajnikom Blinkenom.

- Njemu sam iskazao ovu situaciju u BiH, ne možemo dozvoliti majorizaciju hrvatskog naroda to sam istaknuo Blinkenu, molio njegovu podršku i razumijevanje i još veću prisutnost kada je u pitanje posredovanje i pregovaranje, znači pomoć u definiranju novog izbornog zakona. Status quo ne rješava probleme samo ih još više produbljava,to sam kazao Blinkenu da ako se ne dogode promjene izbornog zakona imat ćemo i dalje krizu koja traje više od 20 godina.

Hoće li fokus na BiH pasti u drugi plan s obzirom na žestinu rata u Ukrajini

Sigurno je da ima aktera kojima to možda ovoga časa odgovara, međutim ne možemo to staviti izvan fokusa, to je naše neposredno susjedstvo. To je jednako važno kao i naša zajednička borba i otpor protiv ruske agresije na Ukrajinu, koja može ugroziti cijeli svjetski poredak. Zajednički zaključak je da moramo ojačati NATO, da moramo poslati poruke Rusiji da se zaustavi ta invazija, da se povuče i vrate dijalogu, navodi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!