Skuplja hrana na policama

Nezapamćen rast cijena repromaterijala - samo mineralna gnojiva poskupjela su 400 posto. Udarac koji mala gospodarstva bez pomoći države neće izdržati. I dok su veliki proizvođači osigurali dovoljnu količinu gnojiva, plavog dizela i zaštitnih sredstava - mali nisu. Za prihranu pšenice upravo troše posljednje zalihe, a za proljetnu sjetvu kukuruza, soje, suncokreta malo će toga ostati. Iako smo od žetve daleko - na burzama divljaju cijene žitarica.

Škrta je na slavonskim poljima ovih dana prihrana mlade pšenice i uljane repice. Tek što je izišla iz zime, ovu su važnu uljaricu napali štetnici. Zaštita je u punom jeku, a troškovi proizvodnje po hektaru enormni.

- Kada bi sada radili obračun, da je pšenica 3 kune, možda bi pokrila ove užasne troškove i goriva koje je jutros skoro 10 kuna za litru, rekao je Nikica Marić iz Alaginaca.

Bez prihrane dušičnim gnojivom - prinos će podbaciti. Urea, koju su jesenas plaćali 300 kuna za 100 kilograma - poskupjela je 400 posto. Za male ratare, čije zalihe nisu velike - katastrofa kakvu ne pamte.

- Urea koju sam koristio svake godine, ove uopće neću kupiti, jer iz dana u dan raste cijena, danas je prešla 1200 kuna, to je užas, nije za pričati, a kamoli da se ode kupiti, dodao je Marić.

Ratar Valentin Kolundžić iz Velike spreman je za sjetvu udarne proljetne kulture - kukuruza, na planiranih 75 hektara. S ishodom nakon žetve - potpuno neizvjesnim. Jer su troškovi po hektaru veći gotovo pet puta.

- Mineralna gnojiva su danas opet otišla 40 do 50 lipa u prosjeku, gnojivo za prihranu koštalo je prije 15-tak mjeseci 2000 kuna, sada košta 11.000 kn. To je strašno, tko preživi, pričat će, rekao je.

Velike agrarne tvrtke imaju dovoljno zaliha repromaterijala i za prihranu i sjetvu. Nabavili su ga prije drastičnog skoka cijena, no sve troše krajnje racionalno. Nezapamćeni poremećaji na tržištu ogledaju se već sada i na burzama žitarica.

- Cijena od 6 kuna je realna za očekivati i mislim da će s tim cijenama ići ne samo uljana repica, već i soja. Priča se čak o 8 kuna za kilogram merkantile, jedino ta cijena može izvući seljaka iz ovih problema, smatra Ivan Đurić, voditelj Ratarstva Kutjeva d.d..

A sve to znači - skuplja hrana na policama. Zato ratarima - s 200 milijuna kuna izvanrednih potpora pomaže i država. Iako su zalihe dostatne, 250 milijuna osigurano je i za dodatne kapacitete skladištenja žitarica u novoj žetvi. A ona se planira na gotovo 450.000 ha.