Oporba prosvjedovala; Jandroković i danas dijelio opomene

Saborska oporba prosvjedovala je što na saborsku raspravu o izvješću Hrvatske energetske regulatorne agencije HERE nije došao predsjednik uprave u ostavci Danijel Žamboki. Nakon afere INA, u kojoj HERA nije reagirala, izvješće je dobilo negativno mišljenje Vlade i Odbora za gospodarstvo, pred kojim je Žamboki prošli tjedan tvrdio da je HERA radila sve prema zakonu. Oporbi je neprihvatljivo da izvješće, umjesto Žambokija, brani zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Željko Vrban. Bio je to još jedan povod za svađu o odgovornosti za aferu INA, pa je predsjednik Sabora Gordan Jandroković i danas dijelio opomene.

Izvješće o radu HERA-e stiglo pred zastupnike

Nakon što je izbila afera u Ini, Hrvatska energetska regulatorna agencija našla se pod povećalom. Ravnatelj HERA-e podnio je neopozivu ostavku i sada se čeka da ga Sabor službeno razriješi dužnosti. Usto, izvješće o njezinu prošlogodišnjem radu dobilo je negativna mišljenja Vlade i mjerodavnog saborskog Odbora. To izvješće o radu HERA-e prije sat i pol stiglo je i pred zastupnike.

HTV-ova novinarka Tatjana Munižaba kazala je u podnevnom Dnevniku HTV-a kako oporba ne posustaje.

- Uhvatila se Ine i ne pušta. Odmah su shvatili da bi tu aferu u Saboru mogli otvoriti tek kasno poslijepodne, odnosno kada su televizijske kamere ugašene, te su se dogovorili da neće raspravljati o ničemu prije, nego što izvješće HERA-e dođe na dnevni red. Tako su i postupili, dodala je Munižaba.

Tako da je ta točka umjesto zadnje, došla među prvima.  

Saborska Oporba: HERA nije odradila svoj posao, neka dođe Žamboki

Saborska oporba suglasila se danas da Hrvatska energetska regulatorna agenciju (HERA) nije odradila svoj posao u aferi preprodaje plina iz Ine, a traži da na saborsku raspravu dođe Danijel Žamboki, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e koji je podnio ostavku, ali nije razriješen.

- Ina je opljačkana za milijardu kuna u režiji HDZ-ovca iz Ine i Plenkovićeva prijatelja, a gospoda koja sjede pred nama nisu ništa primjetili, kazao je Peđa Grbin (SDP) u saborskoj raspravi o radu HERA-e u 2021., na koju je došao zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Agencije Željko Vrban, ne i predsjednik Vijeća Žamboki, koji se nije pojavio ni na nadležnom Odboru za gospodarstvo.

- HERA je trebala kontrolirati 14 trgovačkih društava, no ni to nisu bili u stanju, istaknuo je Grbin, zapitavši se bi li reakcija na aferu bila promptnija da u nju nisu bili upleteni HDZ-ovac iz Ine i Plenkovićev prijatelj.

Poručio je i kako odgovornost ne može biti samo na jednom čovjeku, kako moraju otići svi upleteni u ovu svinjariju, pa i resorni ministar i Vlada.

"Od svih institucija reagirala samo strana banka"

Oporba odbacuje tvrdnje Vlade i vladajućih da se pljačka nije dogodila jer su institucije odradile svoj posao.

- Od svih institucija reagirala je samo strana banka, koja je prijavila veliku količinu novca na računu umirovljenika i onda se počinje raspetljavati klupko, rekao je Stipo Mlinarić (DP), pitajući se tko je imenovao ljude koji su trebali nadzirati neviđenu pljačku u Ini. Vlada, kratko je konstatirao.

- Pljačku je otkrio bankar, ne hrvatska Vlada, pljačka se dogodila i minimalna pristojnost bi bila da Vlada dade ostavku, poručuje Miro Bulj (Most).

- HERA nije radila svoj posao, čvrsto su žmirili i držali lojtre ovim transakcijama, tvrdi Anka Mrak Taritaš (Glas).

Sandra Benčić (ZLB) podsjeća kako je Žamboki otvoreno tvrdio da ne vidi odgovornost HERA-e u činjenici da nije primijetila da se plinom iz Ine trguje na način na koji se trgovalo, a Ina oštetila za milijardu kuna.

- Agenciji nije bilo čudno da opskrbljivač u Slavoniji uzima pet puta više plina nego inače i trguje dalje po cijeni koja nije tržišna, napomenula je.

I Marijan Pavliček (HS) naglašava da u pljački Ine HERA nije odradila svoj posao.

- Ta afera uzdrmala bi i puno bogatije države od Hrvatske, to je afera u kojoj bi 20 glava moralo pasti, kazao je, pitajući se zašto je Vlada tek ovih dana odlučila zabraniti izvoz plina, iako je imala mogućnost to učiniti od veljače.

Tušek: Pljačka se nije dogodila, institucije odradile posao

HDZ-ov Žarko Tušek (HDZ) odgovara kako nema potrebe braniti pozicije upetljanih u aferu, ali i kako se pljačka zapravo nije dogodila.

Bogu hvala, pljačka se ipak, nije dogodila, jer su institucije odradile posao, primijetile su pokušaj kriminala, izjavio je i naglasio kako u svakoj aferi treba jasno vidjeti pojedinačnu odgovornost pojedinaca i institucija.

I Željko Pavić (Socijaldemokrati) naglašava kako o aferi nitko ne zna ništa u HERA-i, Ini, Vladi, a novaca nema.

- Nije točno da je novac spašen, spašen je samo dio, konstatirao je.

Marko Pavić (HDZ) tumači kako je Vlada donijela zakon o sprječavanju pranja novca i po njemu su banke prijavile transakciju, a Porezna uprava reagirala. Novac koji je bio na računima stoji na posebnom računu državnog proračuna.

- Ovo je pljačka neviđenih razmjera i sramota za državu, institucije nisu uopće reagirale, ustrajava Dario Zurovec (Fokus).

- Mi nemamo institucije, na razini smo afričkih diktatura, još smo i gori, kazao je.

Krešo Beljak (HSS) poručio mu je kako je on zadnji koji bi trebao govoriti o kriminalu, jer je iznajmio zemljište za manje od lipe po kvadratu.

- Za razliku od Vas, mene policija nije vezala lisicama za radijator, uzvratio mu je Zurovec, na što je Beljak objasnio da u policijskoj stanici u kojoj je bio, nije bilo radijatora, nego peći na drva.

Negativno mišljenje na izvješće o radu HERA-e sutra će dati i Hrvatski sabor

Još uvijek traju replike na uvodno izlaganje zamjenika ravnatelja HERA-e, kojemu zastupnici baš iskazali dobrodošlicu u sabornicu, i vladajući i oporba radije bi tu vidjeli ravnatelja Danijela Žambokija, koji je dao neopozivu ostavku.

On je još uvijek u funkciji ravnatelja dok ga Hrvatski sabor ne razriješi.

- Nakon Vlade i mjerodavnog saborskog odbora, negativno mišljenje na izvješće o radu HERA-e sutra u podne dat će i Hrvatski sabor, jer je tada predviđeno glasanje, poručila je HTV-ova novinarka Tatjana Munižaba.

Čuraj: U trećem paketu treba promijeniti još 900 zakona

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj najavio je danas kako u trećem zakonskom paketu vezanom za uvođenje eura, Hrvatska treba u dogledno vrijeme promijeniti još 900 zakona.

- Otprilike nam treba još 900 zakona koji će u dogledno vrijeme biti promijenjeni, gdje će svi iznosi u kunama, njemačkim markama, pa i u dinarima biti promijenjeni u euro, rekao je Ćuraj u saborskoj raspravi o zakonu kojim se provodi europska uredba o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama.

Pojasnio je kako ti zakoni nisu neophodni za samo uvođenje eura, odnosno ne moraju se donijeti do 1. siječnja 2023., kao što je to slučaj s paketom od 78 zakona, od kojih je Sabor jučer raspravio 62.

Kad je riječ o medaljama i žetonima koje nalikuju eurokovanicama, naglasio je kako europska uredba propisuje jedinstvene uvjete za njihovu proizvodnju, s ciljem da se građane zaštiti od rizika zabune ili prijevare. Propisano je tako da medalje i žetoni ne smiju na svojoj površini imati naziv euro ili eurocent ili simbol eura, ne smiju uključivati bilo koji motiv sličan motivima na eurokovanicam, simbole koji predstavljaju nacionalni suverenitet država članica itd.

O zakonu je govorio samo Klub HDZ-a, koji ga je pohvalio, a zastupnik te stranke Marin Mandarić izrazio je nadu da se spomenute zabrane ne odnose i na male čokoladice s oznakom eura.

Minutom šutnje Sabor odao počast ženama žrtvama nasilja

Minutom šutnje počast je svim ženama žrtvama nasilja odao i Hrvatski sabor, koji je današnji dan 2004. godine proglasio spomendanom. Usto su zastupnice lijevo-liberalne oporbe na govornicu stavile buket 12 bijelih ruža, po jednu za svaku ženu ubijenu u samo devet mjeseci ove godine.

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uvodno je započeo sjednicu Hrvatskoga sabora riječima:

- Današnju sjednicu započeo bih prisjećanjem na 22. rujna 1999. godine. Tog su dana na zagrebačkom Općinskom sudu tijekom brakorazvodne parnice u ubijene tri, a ranjena jedna žena. I taj je datum Hrvatski sabor 2004. godine proglasio spomendanom - Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.

Volimo reći kako je obitelj temelj društva i kako bi ona trebala za svakog biti najsigurnije okruženje. No, svjesni smo da su i u obiteljima žrtve nasilja - tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog – najčešće žene. Takvo nasilje nije samo stvar pojedinca i članova obitelji, već društveni problem koji zahtijeva trajni rad na poboljšanju raspoloživih mehanizama za reakciju.

Od proglašenja Nacionalnog dana donesen je zakonodavni okvir koji društvo i institucije potiče na intenzivno bavljenje ovim problemom te na međusobnu suradnju i aktivnost. Ta suradnja podrazumijeva i povezivanje različitih državnih i javnih službi, kao i organizacija civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima nasilja u obitelji.

I kada govorimo o provedbi zakonskog okvira za postupanje i protokola u slučaju nasilja, opet su ključni ljudi - stručnjaci za prepoznavanje, prevenciju i postupanje u slučajevima nasilja. Istovremeno, na svima nama je dio odgovornosti - da se potrudimo osmisliti još učinkovitije mehanizme i da nastavimo ukazivati na ozbiljnost situacije.

Nužno je predano, smisleno i sustavno raditi na osposobljavanju svih nadležnih ljudi i institucija, osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške svim ženama žrtvama nasilja te nastaviti otvoreno i javno govoriti o ovom duboko razarajućem društvenom problemu.

I na kraju, poruka za koju želim da bude kristalno jasna: nema opravdanja za bilo kakvo nasilje. Tolerancija prema svim oblicima nasilja nad ženama može i mora uvijek biti – samo nulta.

Stoga Vas sada pozivam da minutom šutnje odamo počast Gordani Oraškić, Hajri Prohić, Ljiljani Hvalec te svim drugim ženama žrtvama nasilja.".