Korčulani rade nešto veliko - prvi hrvatski gin od meda

Dok čekaju povoljne vremenske uvjete pčelarima je proradila kreativnost. Korčulanski ljubitelji meda tako će uskoro moći probati prvi hrvatski - gin od meda. Veliki izbor odličnih začina i osam mjeseci intenzivne edukacije urodili su plodom. Proizvodom koji, kažu - može konkurirati na svjetskoj razini.

Pčelar Ante Karač iz Ponikava za dobrih je godina u vrijeme medne ispaše - izdaleka čuo zvuk užurbanih košnica. Ovih dana - tišina. Pčele su nervozne, ne samo zbog bure, nego i nestašice hrane. U košnicama gotovo da nema meda ni za njih same.

- Svaka je godina sve gora i gora, a ova je, čini nam se, još najgora. Nadamo se jedino jeseni. Očekujemo jesenji med - vrijesak. Kiša nije pala već tri mjeseca, a vrijesak je u jako lošem stanju. Ako na vrijeme ne dođe kiša i temperature ne budu pogodne propast će nam potpuno cijela godina, kaže.

Četvrta je ovo godina da od prinosa meda ne može pokriti troškove. Svaka ga košnica košta oko 200 kuna. Za dobrih godina i pčelama se po košnici ostavlja dva do tri kilograma meda, a sad toga nema. Financiraju to iz vlastitog džepa.

- Naš je zadatak održati pčelu u vrhunskoj kondiciji kako bi dočekala moguću pašu u prirodi. Bilježimo značajne financijske gubitke, a dobit je izostala i prošle i ove godine, kaže potpredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Vlaho Komparak.

Za sve su krive klimatske promjeme

Pomoć su obećali u Županiji, ali i Ministarstvu poljoprivrede. No, to su tek kapi u požaru loših pčelarskih sezona, uzrokovanih promjenama klime na svjetskoj razini. Pčele je potrebno dohranjivati kako bi preživjele, a u isto vrijeme, zalihe meda za prodaju, ako ih uopće više ima, gotovo su u potpunosti potrošene.

Pa ipak, na Korčuli je ostalo dovoljno meda za jedan novi projekt - gin s medom, prvi takav u Hrvatskoj. Prvi je ujedno i koji je u potpunosti osmišljen i proizveden na otoku i, naravno, od otočkih proizvoda.

- Shvatili smo da imamo jako veliki izbor odličnih začina koji se koriste u proizvodnji gina. Potrošili smo osam mjeseci na intenzivnu edukaciju o proizvodnji te mislim da smo proizveli jako dobar proizvod, koji može konkurirati svjetskom tržištu, naglašava Vlaho Komparak.

Domaće začinsko bilje, domaći med i velika doza kreativnosti urodili su plodom i interes ugostitelja nije izostao. U ponudi će biti u kolovozu. No, još uvijek je sve na pčelama, kojima je, prema savjetu iskusnih pčelara, u ovom izazovnom vremenu potrebno ostaviti što više meda u košnicama, jer, što se vremenskih prilika tiče, moguće je predvidjeti jedino njihovu nepredvidljivost.