Nikolić iz Helsinkija: Posljedice ruske invazije na Ukrajinu osjeća i Finska

Niz europskih zemalja grčevito se bori s posljedicama ruske invazije na Ukrajinu. Među njima i Finska, koja je iz Rusije uvozila oko trećinu potrebnih energenata. U Helsinkiju je reporter HRT-a Dragan Nikolić koji se javio uživo u središnji Dnevnik HTV-a.

Zbog porasta cijena energenata finska oporba nedavno je u parlamentu pokušala interpelacijom srušiti vladu, a trenutačna inflacija u Finskoj iznosi nešto malo više od 8%, toliko visoka nije bila još od krize 1980-ih.

- Upravo zato je iznimno bitno što je početkom ovoga mjeseca u luci Hamina, svega 35 kilometara od ruske granice, u luci iz koje je donedavno išao tranzit robe za Rusiju, krenuo s radom prvi i jedini finski LNG terminal izravno povezan s nacionalnom plinovodnom mrežom. Trebao bi dijelom zamijeniti dotok ukapljenog plina iz Rusije, koja je još u svibnju obustavila isporuke Finskoj. Kapacitet terminala u Hamini je 30.000 kubnih metara plina, godišnje će mrežu opskrbljivati s oko 3 TWh. To je adut za pokrivanje finskih potreba, uz zajednički finsko-estonski plutajući LNG terminal koji će biti spreman do zime i Baltički plinovod, rekao je u središnjem Dnevniku HRT-a reporter Dragan Nikolić javljajući se uživo iz Helsinkija.

- Iako na plin otpada svega 5% ukupne potrošnje energije u Finskoj, taj energent namiruje gotovo petinu potreba industrije. Ako cijena plina dodatno poraste, drvni i kemijski klaster, veliki finski izvoznici, možda će morati smanjiti proizvodnju (govori se o privremenom zatvaranju nekih tvornica). U 2021. cijene struje porasle su, a onda je rat u Ukrajini dodatno poremetio ovdašnje energetsko tržište. U svibnju je prestao uvoz električne energije iz Rusije, on je pokrivao desetinu ukupne potrošnje. Ministar gospodarstva poručuje ovih dana da će Finska biti samodostatna kada je u pitanju električna energija za godinu-dvije, nakon više od pola stoljeća. I to zahvaljujući sve zastupljenijoj energiji vjetra i konačnom početku rada u prosincu novog nuklearnog reaktora, najsnažnijeg u Europi i trećeg najjačeg na svijetu, dodao je.

- Prvi put od naftne krize 70-ih godina prošlog stoljeća u Finskoj je inače prije nekoliko dana pokrenuta nacionalna kampanja s ciljem uštede energije. Približno trećina se koristi se za kućanstva, cilj je da ona troše oko 20% manje energije. Finci su tako pozvani da koriste saune samo jednom tjedno, da smanje grijanje za 1°C, da se kraće tuširaju i da ne griju garaže. Bogati Finci tijekom predstojeće zime možda će se ipak suočiti i s dvosatnim redukcijama struje dnevno, izvijestio je Nikolić.

- Redukcije su posljednje rješenje kojem ćemo pribjeći. To je plan za najgori scenarij, kako bi u slučaju manjka električne energije elektromreža funkcionirala. Sve ovisi o predanosti društva kada je u pitanju štednja struje. U rujnu je zabilježena manja potrošnja u kućanstvima za 13%, u industriji za 4%. Naravno, sve ovisi i o vremenu. Pred nama je možda prva zima kada ćemo moliti za kišu, istaknuo je finski energetski stručnjak Joona Turtiainen.