Danska - održivost kao dio DNK koda

22.09.2022.

15:32

Autor: Dragan Nikolić/HRT/IMS

Kopenhagen

Kopenhagen

Foto: Dragan Nikolić / HRT

Drugu godinu zaredom Danci su najbolja svjetska nacija kada je u pitanju indeks zaštite okoliša, u globalnom vrednovanju održivosti koje su pokrenuli sveučilišta Yale i Columbia. Iako na Dansku otpada samo 0,1 posto svjetske emisije stakleničkih plinova, mala skandinavska zemlja do 2030. želi smanjiti tu emisiju za 70 posto u odnosu na 1990. Dansko vijeće za klimatske promjene tvrdi, međutim, da klimatske politike službenog Kopenhagena nisu dovoljne da bi se dotad postigao zacrtani cilj.

- Jasno je da se mora napraviti više kako bi se ti ciljevi ostvarili. U poljoprivredi, primjerice. Danski političari još nisu napravili uvjerljiv plan. Koliko razumijem, to bi se napokon moglo dogoditi najesen. Opet, približavaju se izbori. I dalje postoje neki raskoraci u klimatskoj strategiji, iako je pošteno reći da se iz mjeseca u mjesec taj jaz smanjuje. Ambiciozne klimatske ciljeve nije, nažalost, pratio novac izdvojen za zelenu tranziciju u ovogodišnjem proračunu. Mislim da će sada doći do promjene, prvenstveno zbog rata u Ukrajini, koji je pokrenuo novu energetsku tranziciju. Ne treba zaboraviti da u Danskoj u zelenu tranziciju ulazi jako puno privatnog kapitala. Primjerice, naši veliki i jaki umirovljenički fondovi jako su tome privrženi. Zato ne treba gledati isključivo prema državnom proračunu. Mislim i da je dobro da je Vlada napokon predložila reformu modela kojim oporezujemo ugljikov dioksid, ali Danska treba istinsku zelenu poreznu reformu. Jedna je stvar model određivanja cijene CO2. U nordijskom društvu, gdje se brinemo o društvenoj ravnoteži, to je ipak puno šire pitanje od pukog oporezivanja ugljikova dioksida. U tranziciji koju će morati proći sve zemlje, postoje i teška razdoblja. Ključno je pitanje kako osigurati oporezivanje stanovništva i tvrtki kroz ispravan sustav poticaja, te dati vjetar u leđa obrascu ponašanja koje promiče održive vrijednosti, a ne nastavak po starome, upozorava Connie Hedegaard, koja se izmaknula iz dnevne politike, ali je i dalje smatraju ženom zmajem i danske i europske klimatske agende, sada iz pozicije predsjednice Uprave u Concitu, jednome od najutjecajnijih europskih zelenih think thankova.  

Connie Hedegaard

Connie Hedegaard

Foto: Dragan Nikolić / HRT

Danska dvije trećine električne energije dobiva iz obnovljivih izvora

Danas Danska dvije trećine električne energije dobiva iz obnovljivih izvora. Kopenhagen je nedavno ipak morao revidirati plan o tome da će 2025. postati prvi glavni grad na svijetu koji će biti karbonski neutralan (najnovije projekcije kažu - možda tek 2028.). Problem je u izdvajanju i spremanju ugljikovog dioksida, u danskoj metropoli će do 2025. biti kratki po tom pitanju za 430 tisuća tona CO2 (u taj oblik smanjenja emisije ugljikova dioksida država trenutačno ulaže oko 400 milijuna danskih kruna, što je isto toliko kuna). Vlada premijerke Frederiksen uvela je inače najviši porez u Europi na CO2. Odnosi se na sve tvrtke, nevezano uz to jesu li dio EU-ova sustava karbonskih kvota. Emisijama stakleničkih plinova pridonose i brodari. Jedan od lijekova za to jest i elektrifikacija pomorskog prometa, i onog putničkog (prema izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama prosječni karbonski otisak putnika koji putuje trajektom, naime, varira između 15 i 150 grama ugljikova dioksida po prijeđenom kilometru).

I u tom segmentu klimatske borbe Danska ima jak adut – električni trajekt koji vozi između jutlandskog grada Sønderborga i otoka Ærø, riječ je o najduljoj takvoj liniji na svijetu. Srednje velik trajekt Ellen ne emitira ugljik i za četvrtinu je jeftiniji za održavanje od novog dizelskog trajekta, ujedno je i brži za 15 minuta na istoj pruzi.

Tijekom održavanja godišnje konferencije Svjetske energetske agencije upravo u Sønderborgu preplovio je s putnicima i vozilima 92 kilometara na jednom punjenju, što je novi svjetski rekord i dovoljno da ga Danfoss, koji je osigurao električne pogonske sklopove i pogonske motore za taj trajekt, prijavi za Guinessovu knjigu rekorda.

- S projektom ovog električnog trajekta nije započela općina Ærø već naša Pomorska škola. Općina ima Vijeće za održivost, koje se zainteresiralo za taj inovacijski, eksperimentalni projekt sufinanciran od strane EU i njezinog programa Horizon2020. Ellen prometuje od 2019. Godišnje emitira 4000 tona manje CO2 od dizelskog prethodnika, 2500 tone manje od najbolje tehnološke alternative. I manje buči, naravno, ponosno nabraja karakteristike svoje mezimice Henrik Hagbarth Mikkelsen iz Pomorske škole s otoka Ærø, zadužen za tehnička rješenja tijekom dizajniranja broda, čiji je kapacitet 150 putnika i 30 automobila ili 5 kamiona.


Henrik Hagbarth Mikkelsen

Henrik Hagbarth Mikkelsen

Foto: Dragan Nikolić / HRT

Energetska učinkovitost u električnom sustavu je visokih 87 posto, više od dvaput veća u odnosu na pogonski sustav klasičnog dizelskog trajekta. Ellen ima jedan od najvećih paketa baterija u pomorskom prometu, kapaciteta 4.3 MWh. Puni se preko noći na Ærøu, gdje se sve potrebe za električnom energijom zadovoljavaju inače iz energije vjetra. S tim punjenjem trajekt odradi dvije povratne plovidbe između dviju luka udaljenih 40-tak kilometara. A onda nadopunjava baterije tijekom dana, nikad više od pola sata. Dnevno odradi pet povratnih plovidbi.

- U Danskoj i dalje na 33 kratke linije prema otocima voze mali trajekti na dizel. Problem je u infrastrukturi. Ti otoci nemaju na obali baterije koje bi punili obnovljivi izvori energije, poput vjetroturbina. Ellen je probni projekt. Sljedeći će brod biti još bolji, optimizirat ćemo kontrolni sustav. Težimo izgradnji tzv. pametne mreže na otoku, a veliki električni trajekt kapaciteta 4 MWh trebao bi biti glavni izvor za nju, otkriva planove Hagbarth Mikkelsen.

Ključna zajednička suradnja i brzo djelovanje na svim razinama

Zbog rata u Ukrajini i strateškog otklona Europske unije od ruskih energenata proizvodnja zelenog vodika mogla bi porasti i do 130 puta. Ključnu ulogu u proizvodnji čistog energenta budućnosti odigrat će kapaciteti elektrolizatora, koji se koriste za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora. Elektrolizatori će biti itekako bitni i za funkcioniranje energetskih otoka u Danskoj, čak se raspravlja o stvaranju jednoga na kojemu će se proizvoditi isključivo vodik. Stručnjaci predlažu i da se višak struje koje proizvode danske vjetroturbine - često se moraju gasiti jer susjedne zemlje nemaju potrebu za uvozom viška električne energije i onda plaćaju za njihovo gašenje - preusmjeri u proizvodnju vodika.

- Zajednička izgradnja 10.000 vjetroturbina na moru, kapaciteta 150 GW, formalizirana potpisom četvero premijera na Esbjeršku deklaraciju, zrcali izniman napor. Sada treba zasukati rukave. U redu je zacrtati ciljeve, imati ambiciju. Ali pravi izazov jest dobivanje odgovora na pitanje možemo li u ovom dijelu Europe surađivati dovoljno agilno, brzo i učinkovito u ostvarivanju tih ciljeva. Primjerice, vjetroturbine kapaciteta 65 GW trebaju biti instalirane u sljedećih osam godina, do 2030. To znači da moramo redefinirati model izdavanja dozvola, razmisliti o prostornom planu Sjevernoga mora, kao i o tome kako napraviti energetske mreže i povezati ih s energetskim otocima. Toliko odluka potrebno je donijeti jako brzo, na razini vlada, ali i u interakciji između privatnog i javnog sektora. Moramo zajednički surađivati do dosad nezabilježene razine. Jesmo li sposobni to učiniti? Donositelji politika moraju uvjeriti građane da nisu dobri samo kada se definiraju ciljevi na papiru, već i onda kada se obećano doista i ostvaruje, pojašnjava Connie Hedegaard, bivša novinarka koja je sada već davne 1984. ušla u danski parlament kao najmlađa zastupnica ikad i tako započela svoj politički put, ali i dva desetljeća dug staž na mjestima na kojima se donose ključne odluke u danskoj i međunarodnoj politici kada je riječ o zelenoj, niskokarbonskoj ekonomiji.

Toliko odluka potrebno je donijeti jako brzo, na razini vlada, ali i u interakciji između privatnog i javnog sektora. Moramo zajednički surađivati do dosad nezabilježene razine. Jesmo li sposobni to učiniti?

Connie Hedegaard

-  Podijelimo li međusobno znanje i iskustvo, smanjit ćemo potrošnju energije i optimizirati naše napore u postizanju karbonske neutralnosti i energetske neovisnosti. Energetska učinkovitost magična je kovanica za hvatanje ukoštac s porastom cijena energenata, računa za struju i grijanje, ali i za stvaranje zelenih radnih mjesta. U trenutku suočavanja s energetskom krizom u Europi i globalnom borbom za očuvanje klime, potrebnija je nego ikad, izgovorio je u dahu na nedavnoj Svjetskoj konferenciji o energetskoj učinkovitosti danski ministar za klimu Dan Jørgensen (pogađate, svjetski prvak u energetskoj učinkovitosti je jedan danski grad, već spomenuti Sønderborg).

Dan Jørgensen

Dan Jørgensen

Foto: Dragan Nikolić / HRT

Odluka danske vlade o stopiranju izdavanja novih licencija za eksploataciju plina i nafte u Sjevernom moru donesena je prije izbijanja rata u Ukrajini, prije nego što se kontinent sudario s novom energetskom zbiljom. Vladajući u Kopenhagenu tvrde da i dalje ostaju pri toj odluci, ali će pokušati pojačati i ubrzati proizvodnju na postojećim ugovorenim lokacijama.

- Vjerujem da će vlada ostati pri toj odluci, bez obzira na rat u Ukrajini. Jer nove licencije značile bi moguću eksploataciju u Sjevernom moru i nakon 2050. U Europi, primjerice Njemačkoj, možemo očekivati donošenje nekih privremenih odluka. Bitno je da one imaju isključivo privremen karakter, budući da su suprotne klimatskim ciljevima EU-a. Moramo biti sigurni da nas one neće dugoročno zaključati u fosilne okove, puše i na hladno Hedegaard, europska povjerenica za klimu u drugoj Barrosovoj Komisiji, pa samim time i ključna figura u pregovorima koji su rezultirali usvajanjem Unijine klimatske i energetske strategije do 2030. i donošenju smjernica o kretanju EU-a prema niskokarbonskoj ekonomiji do 2050.

Društvo može napredovati ako krene putem sa zelenim predznakom

Uz korištenje obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost, u svakodnevnom životu iznimno je bitno postojanje integriranog energetskog sustava. Tako se za zagrijavanje zgrada i industrijskih postrojenja u Danskoj koristi višak energije koji proizvedu serveri u podatkovnim centrima, primjerice. Ovo je jedina zemlja na svijetu gdje većina općina razvija strategiju na tragu poželjnog ograničavanja globalnog zagrijavanja do stupanj i pol Celzijusovih. Na temeljima danske tradicije društvenog djelovanja javno-privatnih partnerstava, u kojima privatni sektor igra ključnu ulogu, vlada u Kopenhagenu pokrenula je 14 klimatskih partnerstava, u različitim sektorima danske ekonomije.

Cilj je stvoriti financijski održiv okvir za ostvarivanje energetske učinkovitosti, smanjenje emisije stakleničkih plinova i nastanak još zelenijih industrija. Danci kao da imaju neobjašnjivu potrebu neprestano biti ispred drugih kada je u pitanju održiv razvoj i borba s klimatskim promjenama. Mnogi će reći da je to integralni dio njihova DNK koda. I da su 1970-ih lekciju naučili iz nužde, u tadašnjoj energetskoj krizi, pa su spremni i na današnje bolne zaokrete, jedino dugoročno rješenje.

- 1970-ih bili smo prisiljeni razmisliti o tome što i kako činimo. Bili smo preovisni o zaljevskoj nafti i morali smo se početi fokusirati na energetsku učinkovitost. Tada je zapravo počelo definiranje tzv. danskog poučka. Danas imamo puno industrija i globalno poznatih brendova koji su neupitni predvodnici, bilo da je riječ o proizvodnji vjetroturbina, toplinskih pumpi, prozora ili toplinske izolacije. Puno Danaca uvjerilo se da društvo može napredovati i rasti i da se mogu stvarati radna mjesta ako krenemo putem sa zelenim predznakom. Nije to tek isprazna filozofija, danski primjer dokazuje da sve to može biti realnost. Razlog je to i kontinuirano velike potpore u javnosti za nastavak tog smjera, sumira dansku svekoliku evoluciju Hedegaard, koja je ministrica za okoliš, klimu i energiju postala 2004., u ključnom vremenu definiranja danskih klimatskih politika.

Podijelimo li međusobno znanje i iskustvo, smanjit ćemo potrošnju energije i optimizirati naše napore u postizanju karbonske neutralnosti i energetske neovisnosti.

Dan Jørgensen

Na poznatim lokacijama u Kopenhagenu zamijetit ćete klupe koje su 85 centimetara više od uobičajenih. Njihovim postavljanjem građane se želi upozoriti na prognozu UN-a o podizanju razine mora do 2100. za jedan metar ako se globalno zagrijavanje nastavi. Riječ je o akciji televizijske kuće TV2, pod nazivom Naš planet – naša odgovornost. Na bakrenim pločicama uz svaku od klupa piše – Ne počnemo li poduzimati nešto oko naše klime, poplave će postati dio naše svakodnevice (nije nevažno, dijelovi danske metropole su svega nekoliko metara iznad razine mora). Kampanju podupiru i poznati danski glazbenici, umjetnici, arhitekti, dizajneri. Među njima su i Tine Helleshøj i Tina Borum, koje u trgovini u hipsterskoj četvrti Vesterbro promoviraju svoj brend Nena, koji se temelji na održivosti.

- Naša specijalnost je izrada vlastite dizajnirane odjeće od iznošene odjeće visoke kvalitete, uglavnom proizvedene u Danskoj i Europi. Izrađujemo i tajice s prepoznatljivim otiscima. Proizvodimo ih u Europi, od plastičnog otpada pronađenog u oceanu. Proizvodnja upravo na Starom kontinentu, a ne u nekom azijskom pogonu ili čak i slumu, iznimno nam je bitna. Želimo, naime, spriječiti dodatno zagađenje atmosfere koje sa sobom donosi transport robe iz dalekih zemalja, objašnjava Helleshøj, naglašavajući da su mlade generacije Danaca spremne na promjenu, a da ona i njezine kolege žele biti dio toga.

- Posebnost našeg brenda je da staroj kvalitetnoj odjeći dajemo novi život. Prošle godine nastupile smo na Festivalu sutrašnjice u Kopenhagenu, u dijelu koji se bavio modom, a inače je za lajtmotiv imao održivost u svakodnevnom životu, dodaje Borum.

Dance najviše brinu klimatske promjene

Ovoljetno ispitivanje javnog mijenja pokazalo je da Dance najviše brinu klimatske promjene, a tek onda inflacija i rat u Ukrajini. Istraživanje Kopenhaškog instituta za budućnost i Epiniona tvrdi, pak, da je čak 62 posto danskih građana spremno promijeniti svakodnevne navike ako će to pridonijeti u borbi s klimatskim promjenama. A njih između 30 i 40 posto plaćati porez od 100 američkih dolara po toni emitiranoga ugljikova dioksida kada je riječ o emisijama izazvanima uzgojem mesa, opskrbom benzinom i grijanjem. Danska je inače jedna od zemalja s najvećim karbonskim otiskom po glavi stanovnika. Prema analizi Danske energetske agencije, od 7 tona CO2 kojeg privatno emitiraju danski građani, oko dvije tone otpada na hranu i piće. Istraživanja kažu da šestero od desetero Danaca i zato želi jesti hranu koja je uzgojena s većom sviješću o okolišu. Prva na svijetu vlada u Kopenhagenu ovoga je proljeća odlučila stoga uložiti oko 9 milijuna danskih kruna u razvoj vlastite klimatski prihvatljive oznake za održivu hranu, znatno prije Europske komisije.

Za eksperimente potreban novac

Budu li slijedili preporuke o ekološki prihvatljivijoj prehrani, Danci mogu smanjiti karbonski otisak za 31 do 45 posto, kažu procjene. A nova klimatski osviještena oznaka za hranu pomaže Danskoj u ispunjavanju jednog od UN-ovih ciljeva o održivom razvoju, onoga o odgovornoj potrošnji i proizvodnji.

- Danci su spremni platiti više zbog zelene tranzicije, i za hranu. I na otoku Ærø, na kojemu živi velik broj ljudi s niskim primanjima. Jer naziremo uspjeh na duge staze. Mislim da smo i inače skloniji nešto većem riziku od nacija koje nisu toliko gladne uspjeha. Da, trenutačno zaostajemo u dosezanju klimatskih ciljeva. I moramo stoga ubrzati, eksperimentirati do krajnjih granica. Za te eksperimente moramo imati novac, a on na početku svakog projekta mora doći iz državne blagajne. Jer ne mogu pronaći privatnog prijevoznika koji je voljan riskirati 100 milijuna danskih kruna za ulaganje u prototip novog električnog trajekta. Nakon što se javni novac uloži u prototip, važno je projekt učiniti komercijalno isplativim, napominje Henrik Hagbarth Mikkelsen, naglašavajući da će se sva dodatna ulaganja u električni trajekt Ellen, koji za istu brzinu putovanja koju postiže dizelski trajekt troši upola manje energije, isplatiti nakon 5 do 8 godina korištenja.

Danci su spremni platiti više zbog zelene tranzicije, i za hranu. Jer naziremo uspjeh na duge staze.

Henrik Hagbarth Mikkelsen

Održiva transformacija u zeleniju svakodnevicu moguća

Danska je zemlja koja je od 1990. do danas znatno smanjila potrošnju energije i pitke vode, a njezina ekonomija u tom razdoblju porasla je za otprilike dvije trećine. Dokaz je to kako je održiva transformacija u zeleniju svakodnevicu moguća, bez ostavljanja ožiljaka na samom društvu. Do te mjere da je Danska na ovotjednom zasjedanju Opće skupštine UN-a obećala 13 milijuna dolara potpore onim nacijama u razvoju koje su iskusile gubitke uzrokovane klimatskim poremećajima. Postala je tako prva zemlja na svijetu koja je ponudila takvu vrstu kompenzacije klimatski najranjivijim područjima planeta, poput afričkog Sahela. Tom prilikom danski ministar razvoja Møller Mortensen poručio je kako je doista nepošteno da najsiromašniji na svijetu trpe najviše zbog posljedica klimatskih promjena, kojima su pridonijeli najmanje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!