U Finskoj se pripremaju za prihvat i do 80.000 ukrajinskih izbjeglica

Liberali, jedna od stranaka vladajuće koalicije u Njemačkoj, zatražili su prošli tjedan hitan summit EU-a zbog upozorenja stručnjaka o velikom broju izbjeglica iz Ukrajine koji bi u EU mogli stići ove zime. U Finskoj se pripremaju za prihvat i do 80.000 ukrajinskih izbjeglica do kraja godine. Najavljeno je otvaranje 16 novih prihvatnih centara.

Osim o ukrajinskim izbjeglicama, Finci vode brigu i o ruskim tražiteljima azila koji su pobjegli zbog Putinove naredbe o mobilizaciji. U najvećem gradu regije Južna Karelija, udaljenom pola sata vožnje od ruske granice, novinar je HTV-a Dragan Nikolić.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u Finskoj je zahtjev za privremenu zaštitu podnijela 41.000 ukrajinskih izbjeglica. Znamo da su sve članice Europske unije zajamčile Ukrajincima privremenu zaštitu na najmanje godinu dana i to uključuje sve, od krova nad glavom i prehrane do obrazovanja i sudjelovanja na tržištu rada.

Otprilike polovina njih živi u privatnom smještaju, kod rodbine ili prijatelja, a polovina u prihvatnim centrima. Mi smo posjetili jedan smješten ni 20 kilometara od ruske granice i ondje se uvjerili da oko trećinu ukrajinskih izbjeglica čine djeca. To Finska ne pamti, kazao je novinar Dragan Nikolić za središnji Dnevnik HTV-a.

Broj malih Ukrajinaca koji su stigli na hladni sjever bez roditelja ili skrbnika opasno se penje prema 800. U prihvatnim centrima morali su za njih organizirati i školovanje. Prošlog tjedna u Finskoj je zabilježeno oko 1200 novih zahtjeva za privremenu zaštitu i to su sve redom Ukrajinci. Vjeruje se da u Finskoj ima i nekoliko tisuća Ukrajinaca bez vize koji još nisu zatražili privremenu zaštitu. Na tom tragu, a očekujući velik priljev ukrajinskih nesretnika ove zime, Finci otvaraju 16 novih prihvatnih centara.

250 mil. eura za prihvatne centre

U sljedećih pet godina u takve centre uložit će 250 milijuna eura. Centar u Joutsenu, u kojem je do prije deset godina bio zatvor, tzv. je tranzitni centar. U njemu Ukrajinci ostaju samo nekoliko dana prije nego što krenu dalje prema drugim centrima u Finskoj. Ostanu li kojim slučajem dulje, dobiju i džeparac. Takvi tranzitni centri nalaze se u blizini mjesta ulaska na finski teritorij. Tri su takva u zemlji, onaj u Joutsenu pokriva istočnu finsku granicu. U tim centrima je i malo manje od 600 Rusa koji su zatražili azil.

Ubuduće ukrajinski izbjeglice i ruski tražitelji azila neće biti smješteni u iste prihvatne centre, što je dosad bio slučaj. Nije bilo incidenata, o ratu i Putinu misle isto, ali udruga Ukrajinaca u Finskoj u otvorenom pismu javnosti zatražila je da se prekine s takvom praksom jer to šteti psihofizičkom zdravlju ukrajinskih žena i djece.

Dosad su Rusi koji su pobjegli u Finsku pred Putinovom mobilizacijom podnijeli oko 5000 zahtjeva za azil. Dnevno je bilo 20-30 zahtjeva, no taj je broj pao nakon što su Finci, slijedeći primjer Poljske i baltičkih republika, s posljednjim danom rujna zatvorili granice za Ruse koji su imali turističku vizu i tako ulazili na finski teritorij na putu prema nekoj drugoj zemlji Schengena, ali i kako bi zaustavili priljev tisuća Rusa koji bježe od mobilizacije. Prema finskom zakonu, vojna služba ili mobilizacija nije osnova za međunarodnu zaštitu. Sve u svemu, ovo je znatno drugačija priča za restriktivne Fince nego ona 2015. kada je ta zemlja primila s Bliskog istoka i iz Afrike oko 32 i pol tisuće tražitelja azila, rekao je novinar Dragan Nikolić.

- Aktivno sam sudjelovao u rješavanju migrantske krize 2015. Sada je situacija potpuno drukčija. Tada su tražitelji azila bili uglavnom iz Iraka, Somalije ili Afganistana, zemalja koje se kulturološki znatno razlikuju od Finske. Sada s Ukrajincima na neki način dijelimo njihovu borbu. Veliko je suosjećanje s ukrajinskim narodom zbog onoga što proživljava. Finci žele pomoći koliko god mogu kako bi Ukrajincima olakšali patnju nakon što stignu u našu zemlju. U usporedbi s Poljskom koja je primila milijune ukrajinskih izbjeglica, mi u Finskoj nismo na takvom udaru i zasad se s izbjegličkom pričom dobro nosimo, kazao je Antti Jappinen, direktor prihvatnog centra u Joutsenu.