Obrana sjevera Europe

Ni 50 kilometara od Helsinkija jedno je od četiriju središta finske mornarice, odande se upravlja Obalnom flotom i Obalnom brigadom. Na mornaričkim poligonima svake godine obuku prolazi oko 3200 ročnika. Svaki Finac služi vojni rok pola godine, devet mjeseci ili godinu dana. Dio je to finske kulture. Nedavno istraživanje pokazalo je da više od trećine ispitanika želi obvezni vojni rok i za žene.

- Naš sustav obrane koji se temelji na obaveznom služenju vojnog roka za muškarce i velikom broju rezervista, ali i nekim ključnim obrambenim sposobnostima na najvišoj razini, očito funkcionira. Vrlo je učinkovit i ekonomski održiv i poprilično dobro odgovara trenutačnoj sigurnosnoj situaciji, rekao je kapetan fregate Matti Linteri, šef Stožera Obalne brigade finske vojske.

Dok su Švedska i Poljska, primjerice, nakon kraja hladnog rata ukidale obvezno služenje vojnog roka, Finska ga je zadržala. Nacija od pet i pol milijuna stanovnika ima ratnu vojnu snagu od oko 280 tisuća vojnika, uz 900 tisuća uvježbanih rezervista. Iz Helsinkija poručuju - da su svi bili kao mi, europske članice NATO-a sada bi imale najmanje 15 do 20 milijuna rezervista.

- Naši su ruski susjedi iznimno jaki i zato u svakom trenutku moramo biti spremni. Oduvijek smo mala zemlja koja očekuje invaziju s istoka. Ali čvrsto stojimo na zemlji. Svjesni smo snage zbog obaveze služenja vojnog roka, rekao je Veeti Löhman, kaplar.

Potkraj ljeta finska mornarica dobila je nove brodove za logističko održavanje, sada njima upravljaju uvježbani ročnici. Sve je to dio priprema za ulazak u NATO. Finski inoministar ponavlja da će njegova zemlja dobiti pomoć od Sjevernoatlantskog saveza i prije formalnog pridruživanja, bude li izravno ugrožena. Trenutačno nije, kažu i u finskoj vojsci.

- Za nas je jako važno da Finska i Švedska pristupe NATO-u ruku pod ruku, na isti način kako smo sudjelovali u procesu dosad. Članstvo Finske i Švedske u NATO-u ojačat će sigurnost naših zemalja, kao i sigurnost cijele sjeverne Europe, kazala je Sanna Marin, finska premijerka.

Ratifikacija finskog i švedskog pristupanja NATO-u nije obavljena još samo u Mađarskoj i Turskoj. U Budimpešti bi se to moglo dogoditi do sredine prosinca. Turski čelnik Erdogan, pak, glavnom tajniku Sjevernoatlantskog saveza prilikom njegova posjeta Istanbulu početkom mjeseca poručio je da njegova zemlja s ratifikacijom neće žuriti. Jer čeka konkretnu primjenu trilateralnog sporazuma koji su Turci potpisali s nordijskim dvojcem.

- Finska i Švedska su ispunile dogovoreno s Turskom. Postale su snažan partner u našoj zajedničkoj borbi protiv terorizma, u svim njezinim oblicima. Jasno su posvećene dugoročnoj suradnji s Ankarom kada je u pitanju turska zabrinutost za sigurnost. Stoga je vrijeme da dočekamo Finsku i Švedsku kao punopravne članice NATO-a, rekao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

Nije nebitno, Finska je odbila turski zahtjev da preispita šest ljetos odbijenih zahtjeva za izručenje kurdskih aktivista, koje službena Ankara smatra teroristima. U NATO-u napominju da se daleko od svjetala javnosti ipak provode izručenja i izgoni za Tursku problematičnih pojedinaca, te da su i Finska i Švedska ukinule zabranu izvoza oružja Turskoj.

- Svi smo čuli poruku predsjednika Erdogana kako iz turske perspektive Finska nije tako velik problem. Više ih zabrinjava Švedska. S druge strane, smatramo jako bitnim da pristupimo NATO-u ruku pod ruku sa Švedskom. Za Finsku je bitno da ima dobrog susjeda koji će nas podupirati, rekao je Sauli Niinistö, finski predsjednik.

Finski predsjednik naglašava da nitko Finskoj ne nudi niti od nje traži smještanje nuklearnog oružja na njezinu teritoriju nakon što uđe u Savez. Izvršna vlast u Helsinkiju podvlači ipak kako Finska neće ničime uvjetovati svoj ulazak u NATO, pa ni izuzećem od takve obveze.

- Moj je osobni sud da mi je strano zamisliti kako bismo u Finskoj mogli imati nuklearno oružje, rekao je Sauli Niinistö.

U ljekarnama je u jednom trenutku zavladala nakratko nestašica tableta kalijeva jodida, nakon što je vlada pozvala sve mlađe od 40 godina da se njima opskrbe u slučaju opasnosti od nuklearnog zračenja. Istraživanja pokazuju kako je više od polovice Finaca zabrinuto zbog mogućnosti nuklearnog, ne samo konvencionalnog rata.

- Pomalo se bojimo ruskog napada. Ali znamo da smo jaki i ako napadnu, borit ćemo se. Imamo toliko puno vojnika, dobro smo utrenirani. Dakle, postoji bojazan od mogućeg napada, ali ne i od toga da ćemo izgubiti. Pobijedit ćemo!, rekao je Veeti Löhman.

- Zbog geopolitičkih razloga mislim da Rusija u bliskoj budućnosti neće biti sposobna napasti Finsku. Možda tek za 10 do 15 godina bude neke nove prijetnje. U Ukrajini ruska vojska baš i nije ostvarila rezultate. Mislim stoga da smo sada poprilično sigurni, rekao je Alex Onniselka, kadet.

Ovoga ljeta u helsinšku luku uplovljavali su američki ratni brodovi, poslije nastavljali na zajedničke vojne vježbe s finskom mornaricom.

Bilo je bitno poslati poruku na drugu, rusku stranu Finskog zaljeva. Ništa manje važna poruka nije ni ona otprije tjedan dana - Bidenova administracija odobrila je potencijalnu prodaju navođenih višecijevnih raketnih sustava Finskoj, tešku približno 535 milijuna dolara.

- Ne mislim da je Rusija sposobna zaprijetiti Finskoj ili regiji Baltičkog mora. Kombinirane vojne sposobnosti saveznika su puno jače od onoga što Rusija ima. Ključna lekcija dosadašnjeg tijeka rata u Ukrajini jest ta da je Rusija puno slabija nego što smo mislili i da je u opadanju, rekao je Mika Aaltola, direktor Finskog instituta za međunarodne odnose.

U danima snažne sovjetske armade, Finci su s njom ratovali dvaput '40-ih. Nakon više od tri mjeseca žilavog otpora, brojčano znatno slabiji, izgubili su poznati Zimski rat i 11 posto teritorija, uz 26 tisuća poginulih vojnika i civila. Ali Sovjeti ih nikad nisu okupirali. Nacija koja se stoga danas lako poistovjećuje s Ukrajincima ne ostavlja mjesta dvojbi - mi smo spremni.

- Finska je oduvijek bila izložena golemom geopolitičkom pritisku. Imamo, naime, 1344 kilometra dugu granicu s Rusijom. U Finskoj je oduvijek bio prisutan obrambeni teret, osjećali smo ga. Ima svoje korijene u spremnosti ljudi da se žrtvuju za svoju zemlju. Nacionalna obrambena spremnost je vrlo visoka. To znaju i Rusi, rekao je Mika Aaltola.

Finska granica s Rusijom najdulja je kada je riječ o jednoj članici EU-a, uskoro i NATO-a. Iza Nove godine kreće pilot-projekt postavljanja ograde na jednom manjem dijelu. U budućnosti na petini ukupne duljine, ondje gdje je najizloženija hibridnim prijetnjama Kremlja i mogućem manipuliranju izbjegličkim zbjegovima.

- U ovim opasnim vremenima još je važnije finalizirati pristupanje Finske i Švedske, kako bi se spriječili bilo kakvi nesporazumi ili krive računice u Moskvi i kako bi se poslala jasna poruka Rusiji da vrata NATO-a ostaju otvorena. I da o članstvu u NATO-u mogu odlučivati samo saveznici i zemlje aspiranti, nitko drugi, rekao je Jens Stoltenberg.

- Pristup NATO-u bio je tabu tema. Bojali smo se priključiti savezu zbog Rusije, ali nakon invazije na Ukrajinu i početka rata na tlu Europe, strah je nestao i to je nešto što sada svakako moramo učiniti, umjesto da o tome razmišljamo dva desetljeća, rekao je Alex Onnieslka.

U Helsinkiju, gradu koji je nekada služio kao idealna kulisa za dočaravanje ambijenta Moskve u zapletima hladnoratovskih filmova, nema više hodanja po prstima kako se ne bi naljutio veliki i moćni susjed na istoku. Ali pad svih geopolitičkih maski znači za bogatu Finsku i izradu najcrnjih scenarija za skoru zimu, prema kojima se mogu očekivati dnevne redukcije struje i do dva sata. Vlasti istodobno pozivaju stanovništvo da kod kuće napravi zalihe hrane, pitke vode i lijekova za najmanje tri dana.