Khalilzad za HRT: Potpora Ukrajini ima svoju cijenu

28.08.2022.

08:41

Autor: Dragan Nikolić/HRT

Zalmay Khalilzad

Zalmay Khalilzad

Foto: HTV / HRT

Prošlo je pola godine od početka ruske invazije na Ukrajinu. Kako na tamošnji rat i odgovor Zapada Putinu gleda Amerika, Draganu Nikoliću je tijekom boravka u Zagrebu objasnio vanjskopolitički stručnjak Zalmay Khalilzad. Khalilzad je inače bivši američki veleposlanik u Iraku i Afganistanu, koji je s talibanima uime SAD-a potpisao mirovni sporazum postignut u Dohi.

Veleposlaniče Khalilzad, hvala na gostovanju u našem programu. Invazija Rusije na Ukrajinu počela je prije šest mjeseci čini se da neće uskoro završiti. Putin se nada da će pobijediti iscrpljivanjem Ukrajinaca, ali i zapadnih saveznika, osobito Europske unije. Suočit ćemo se s vrlo teškom, surovom zimom zbog nestašice ruskog plina. Prema vašoj procjeni, koliko će sljedećih mjeseci biti jaka antiputinovska zapadna koalicija? 

- Potpora Ukrajini ima svoju cijenu, vidimo to na primjeru energije, ali ne budemo li beskompromisno solidarni s Ukrajinom, cijena će biti strateška i dugoročna, za Europu, kao i za međunarodnu zajednicu u cjelini. Znam da ćemo se suočiti s izazovima, bit će teškoća, ali moramo biti otporni i ustrajati. Moramo ublažiti dio troškova, osobito u pogledu energije.

Znatan broj stručnjaka tvrdi da je riječ o ratu preko posrednika između SAD-a i Rusije. U tom ratu EU i Europa izvukli su deblji kraj s obzirom na cijenu koju će platiti glede ekonomije, osobito energije i energetske krize. Tvrde da su u ovom ratu nestale posljednje iluzije o europskoj strateškoj autonomiji...? 

- Ne slažem se da je riječ o ratu preko posrednika. Ovo je, prije svega, rat koji je započeo predsjednik Putin zbog svoje nostalgije za carstvom kakvo je Rusija nekoć bila. Rusija je sila na zalasku, u gospodarskom smislu. No nostalgična je prema slavnim danima svog carstva. Drugo, predstavlja prijetnju budućnosti Europe. Kad govorimo o europskim vojnim sposobnostima, stvarnost je takva da se Europa vojno ne može sama nositi s Rusijom kad je riječ o situaciji u Ukrajini. No Europa je saveznik SAD-a, a SAD je saveznik Europe. Na tu prijetnju jednako gledamo. Sadašnji događaji donijeli su otrežnjenje onima koji su računali na drukčiji pristup Rusije i tijekom dugih godina postali su previše ovisni o ruskoj energiji. Doživjeli su otrežnjenje i nadam se da će Europa ozbiljno shvatiti pitanje sigurnosti. Zalažemo se za jaču Europu, jače europske vojne snage, veći europski doprinos zajedničkoj obrani NATO-ovih saveznika.

Sankcije nametnute Rusiji nanose mnogo više štete Europi nego Putinovu režimu. Rubalj je ojačao, euro je na najnižoj razini dosad. Dio čelnika u EU-u otvoreno izjavljuje da su sankcije zakazale, da ne djeluju. Osporavate li takav stav? 

- Znam da rubalj dobro stoji zbog ustrajanja na tome da neki plaćaju u rubljima. No gledate li gospodarstvo u cjelini, koliko ljudi napušta Rusiju, koliko je novca izvučeno iz Rusije, koliko je bogatih i obrazovanih Rusa napustilo Rusiju, rekao bih kako nema dvojbe da je situacija u Rusiji nezavidna.

Može se reći da isporuka oružja i opreme Ukrajini te spremnost Europske unije da smanji ovisnost o Rusiji pokazuju da je EU spremna dati prednost geopolitici pred ekonomijom, a znamo da je ekonomija bila vrijednost ugrađena u temelje EU-a. Možemo li reći da Europa danas plaća cijenu toga što se prije rata u Ukrajini preračunala u pogledu svoje sigurnosne arhitekture, koja je revidirana u Strateškom kompasu tek nakon izbijanja rata? 

- Kad se osvrnemo, mislim da je pogrešno što je Europa postala toliko ovisna o Rusiji i što je pretpostavljala da Rusija neće prerasti u prijetnju u kakvu ju je Putin pretvorio invazijom na Ukrajinu i brutalnošću kojom se ondje bori. Istodobno, budući da Europa tu prijetnju nije shvaćala ozbiljno, te zbog promjena u stajalištima stanovništva, osobito u zemljama poput Njemačke, nije sigurnosna pitanja shvaćala ozbiljno koliko je trebala. Sjedinjene Države godinama se žale da Europljani, osobito neki, ne čine dovoljno za zajedničku obranu i za samoobranu. Ovo je donijelo otrežnjenje i neki Europljani trebaju poduzeti daljnje mjere da podupru Ukrajinu i pomognu jačanju njezinih snaga. Slučaj Ukrajine je pokazao, bez obzira na naša očekivanja, nade i želje, da je svijet vrlo opasno mjesto i ne možemo računati na izostanak prijetnji te stoga ne shvaćati sigurnost ozbiljno.

Iskoristit ću priliku da vas zamolim za procjenu situacije u još jednoj neuralgičnoj točki svijeta, Afganistanu, gdje ste rođeni. Dva su vas američka predsjednika zadužila za pregovore o urednom povlačenju SAD-a iz Afganistana. Za vrijeme Bushove administracije nekoliko ste godina bili i veleposlanik u Kabulu. Na kraju su talibani preuzeli potpunu kontrolu nad Afganistanom. Je li bilo pametno otići iz zemlje prije postizanja bar nekakvog dogovora među afganistanskim stranama, koji bi pružio neki okvir budućoj vlasti? 

- Svojski smo se trudili postići dogovor među afganistanskim stranama. Nažalost, to se nije dogodilo. Predsjednik Biden zaključio je, budemo li odgađali povlačenje dok se ne postigne dogovor među afganistanskim stranama, možda ćemo ondje ostati zauvijek. Vladalo je uvjerenje da se svijet promijenio, da je nadmetanje velikih sila postalo mnogo važnije i da rat u Afganistanu stoji mnogo, a mi se nismo uspijevali nametnuti. Stoga je odlučeno da odemo. Zamislite da su naše snage i danas ondje. S obzirom na zbivanja u Ukrajini, tko zna što bi Rusija učinila u odnosu na naše snage, NATO-ove snage u Afganistanu. Možda bi dostavila više protuzračnog i drugog oružja talibanima koji su to dugo tražili, ali nisu dobili.

No u to vrijeme nismo znali da će Rusi izvršiti invaziju na Ukrajinu...? 

- Ma ne, samo kažem. Naravno da nismo znali, imate potpuno pravo. Strašno je, jako me pogađaju zbivanja u Afganistanu. No kao što je rekao Rumi, pjesnik rođen u Afganistanu, možete hodati uz ljude, ali ne umjesto njih. Razočaran sam što afganistanski čelnici, talibani i vlada, nisu postigli dogovor i sklopili mir.

Bar dio talibanskog režima pružio je utočište Al-Qa'idinu vođi al-Zawahiriju, što se može smatrati jasnim kršenjem Sporazuma iz Dohe, koji ste vi 2020. dogovorili i potpisali. Možemo li zaključiti da ne postoji jasan plan za provedbu nekih aspekata tog sporazuma? 

- Imate pravo. To je potrebno. U sporazumu stoji, kad je riječ o terorizmu, kako će postojati jamstva i dogovori da na afganistanskom tlu neće djelovati teroristi, bilo pojedinci ili skupine, protiv sigurnosti SAD-a i naših saveznika, što, naravno, uključuje i Hrvatsku. Nismo ugradili dogovore jer smo se nadali političkom rješenju i tome da će nova nacionalna vlada pristati na te dogovore. No moram istaknuti da smo sposobni djelovati i zaštititi svoje interese od terorista. Pokazali smo da je doktrina "preko obzora" mnogo jeftinija od trošenja 40 milijardi godišnje i prisutnosti snaga u Afganistanu. Bilo bi bolje da je postignut politički dogovor i da je dio snaga ostao u mirnom okružju. No to se nije dogodilo. Ipak, trebamo nastaviti pratiti zbivanja, ne okrenuti leđa Afganistanu, postići dogovor s vladom o planu za provedbu preuzetih obveza.

Koji su preduvjeti bilo kakvih sadržajnih pregovora između SAD-a i talibanskog režima? 

- Razgovaramo s njima i ne postoje preduvjeti za razgovore. Naravno, želimo ishoditi oslobađanje Amerikanca koji je ondje zatočen. Želimo razgovarati o  humanitarnoj situaciji, o terorizmu, o tome što se dogodilo, o slučaju al-Zawahirija... Pokušavali smo ga uhvatiti gotovo 20 godina, a prošlo je više od deset godina od Bin Ladenova ubojstva. No situacija koja je nastala kao posljedica našeg povlačenja stvorila je uvjete koji su nam omogućili da saznamo gdje je. Moguće je da su neki elementi među talibanima pomogli da otkrijemo gdje je.

Zbilja? 

- Moguće je. Dakle, nije sve tako jednostavno. Naše povlačenje, koje nam je u nekim aspektima smanjilo sposobnosti, na druge je načine stvorilo prilike.

Veleposlaniče Khalilzad, zahvaljujemo što ste bili naš gost. Hvala na sudjelovanju u programu HRT-a. 

- Hvala vama na pozivu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!