Dragan Nikolić iz Odese
Foto: Dnevnik / HTV
Odesa, najveća ukrajinska luka, prvih mjesec dana kasnila je s organiziranjem obrane. Novinar HTV-a Dragan Nikolić, javljajući se iz Odese za središnji Dnevnik, kazao je da je prva linija obrane na moru, a u slučaju da ju ruske snage probiju stanovnici se pripremaju i na urbani rat i evakuaciju u najduže, rukom napravljene, katakombe na svijetu.
I Ukrajina i Rusija načičkale su i Crno more i njegovu obalu kopnenim i morskim minama. Vojne vlasti ovdje u Odesi tvrde da ih je Rusija rasporedila između 400 i 600. Ukrajina ih je postavila u strahu od mogućeg ruskog desanta i pokušaja osvajanja Odese s mora. Pritom se pozvala na članak 51 povelje UN-a, koji govori o ostvarivanju prava na samoobranu.
Haška konvencija dopušta suverenim državama da postave plutajuće mine u svoje teritorijalne vode kako bi obranile svoje obale od vanjskih napada. Odeške pješčane plaže su stoga zatvorene. Dosad je poginulo najmanje osam kupača, koji nisu poštivali odredbu o zabrani prilaza, pa su u plićaku ili na pijesku nagazili na neke od mina. To je ta prva linija obrane, na moru. U slučaju da ona ipak bude probijena, u Odesi se spremaju i na urbani rat i evakuaciju stanovništva u utrobu najduže podzemne mreže rukom napravljenih katakombi na svijetu, koja prolazi ispod grada i njegovih rubnih područja, a duga je čak 2533 kilometra. Nalazi se na tri razine, a najdublja je na 60 metara ispod razine mora.
Te su katakombe civili inače koristili za zaklon tijekom Ruskog građanskog rata, ali i 1941., kada su Odesu okupirali nacisti potpomognuti rumunjskim fašistima. Tijekom Drugog svjetskog rata u tom podzemnom velegradu svoju bazu imali su i sovjetski partizani, pa sada mnogi to dovode u korelaciju s mogućim ukrajinskim pokretom otpora ako dođe do ruske realizacije pješačkog osvajanja Odese.
Neki su dijelovi tih katakombi, na inicijativu nevladinih udruga, sada preuređeni i prilagođeni za dulji boravak ljudi, opremljeni čak i s bežičnim internetom. Eto, katakombe koje su Odešani do ovoga rata neprestano proklinjali – zbog izbušenog tla redovito su pucali zidovi kuća i vodovodne cijevi, a na prometnicama se stvarale goleme rupe – pokazuju se kao nenadani džoker iz rukava, kazao je Dragan Nikolić.
- U ovoj situaciji, zahvaljujući naporima naše grupe i lokalnog stanovništva prilagodili smo i preuredili ove labirinte u prava skloništa od opasnosti. Budući da su katakombe opasne, na nekim mjestima i vrlo opasne, skloništa su službeno otvorena samo u najstarijem dijelu grada. Mogu primiti nekoliko tisuća ljudi. Taj je kompleks utvrđen još na temeljima onih objekata civilne obrane koje su sovjetske vlasti opremile 1970-ih. Trenutačno pruža minimalne životne uvjete, ali ondje se uistinu može živjeti neko vrijeme, kazao je Maksim Baranecki iz nevladine organizacije Pamet.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!