21:59 / 13.01.2022.

Autor: Dragan Nikolić/Agenda: Svijet/P.F./HRT

Nema više mnogo razumijevanja za migrante s Bliskog istoka

Rasha Omar, sirijska tražiteljica azila

Rasha Omar, sirijska tražiteljica azila

Foto: Agenda: Svijet / HRT

Vladajuća koalicija lijevog centra u Danskoj, prva i zasad jedina u Europskoj uniji, odlučila je da su Damask i njegova okolica sigurni za povratak sirijskih izbjeglica s toga područja. Od više od 1200 Sirijaca s privremenim azilom čiji se slučajevi otad preispituju, trećina njih već je izgubila pravni status u Danskoj i zamoljeni su da se dobrovoljno vrate u Siriju. Velik dio njih to, međutim, ne želi. I slučaj sirijskih azilanata nameće logično pitanje - zašto zemlja sa samo 9 posto imigrantske populacije ima jednu od najoštrijih imigracijskih politika u Uniji?

U Dansku je došla prije sedam godina, s 34. Djeca su, putem programa spajanja obitelji, stigla godinu dana poslije s ocem, koji je prošao mučenja u Assadovim zatvorima. U Siriji je Rasha bila učiteljica arapskoga. U Helsingøru studira pedagogiju, ove godine trebala je dobiti diplomu odgojiteljice. 

- Godine 2019. pozvali su me na razgovor, koji je bio vođen na danskom jeziku i trajao je gotovo devet sati. Osjećala sam se kao izbjeglica tek pristigla u Dansku, a ne kao osoba koja je integrirana u društvo. Nakon tog razgovora prošlo je gotovo godinu dana do nepravomoćne odluke nadležnih, rekla je Rasha Omar, sirijska tražiteljica azila.

Svoju sudbinu djeca nisu htjela odvajati od majčine. Izgubi li Rasha nakon žalbenog postupka privremeni boravak, i oni se moraju vratiti u Siriju, jer su vezani uz njezine papire. Oboje su, inače, rođeni u Damasku. On trenutačno pohađa školu, ona studira i radi. Ta obitelj samo je dio sirijske izbjegličke zajednice u Danskoj, koja broji 33 tisuće ljudi. 8000 njih stiglo je u velikom izbjegličkom valu 2015. Najprije su dobili privremeni azil na pet godina, a zatim svake godine obnavljali dozvolu boravka. Danska država u tom razdoblju itekako je uložila u njihovu integraciju.

- Razgovarao sam o tome s nekim danskim političarima. Kažu da ih nije briga. Samo žele da ti ljudi napuste Dansku. Ili jednostavno žele poslati poruku – ne trebamo više izbjeglice, nemojte dolaziti u Dansku kao izbjeglica ili migrant, istaknuo je Assem Swaid iz nevladine organizacije Finjan.

Kada je riječ o dobivanju azila, još 2015. u danskom zakonodavstvu fokus je od integracije pomaknut prema privremenoj zaštiti i repatrijaciji. 2019. i današnja socijaldemokratska premijerka Frederiksen izjavljuje kako je cilj njezine vlade - nula tražitelja azila. Zbog porasta biračke potpore populističkim desničarima, koji su godinama imali monopol na protuuseljeničku politiku, ljevica je u borbi za glasove, naime, bila prisiljena pomaknuti se udesno. 

- Kada dolazite u Dansku jer trebate azil i zaštitu, to ne podrazumijeva stalnu boravišnu dozvolu ili mogućnost obrazovanja. Dolazite ovamo da biste bili na sigurnom, dok god je u vašoj domovini rat. Ako toga više nema i postoji mogućnost povratka, tada se morate vratiti, objasnio je Rasmus Stoklund, glasnogovornik vladajućih Socijaldemokrata za pitanja migracije i integracije.

Hamdi je rođen u Damasku. Nakon izbijanja sukoba u Siriji 2012. pobjegao je u Egipat, a onda brodicom, nakon deset dana na otvorenome moru, stigao do talijanske obale. Ubrzo nakon što se domogao sjevera Europe - dobio je privremeni azil na osnovi Europske konvencije o izbjeglicama - pridružila mu se i obitelj. U Danskoj je osmu godinu. Od toga šest radi za jednu energetsku tvrtku. Boravišna dozvola uskraćena mu je prije tri godine, ali imigracijske vlasti ipak su mu dopustile da radi, a djeci da pohađaju školu do konačne presude u njegovu slučaju. Cijela je obitelj u Danskoj na temelju njegovih papira. Osim djece, i žena se ovdje školovala, ove godine trebala je na fakultet.

- Vlada pokušava razdvojiti članove obitelji. Ja sam dobio odbijenicu. Mojoj djeci i supruzi nude, pak, podnošenje zahtjeva za dobivanje azila, ako to žele. Kako će oni podnijeti taj zahtjev dok moj slučaj još nije završen?, pita Hamdi al Samman, sirijski tražitelj azila.

Sirijski tražitelji azila u Danskoj

Sirijski tražitelji azila u Danskoj

Foto: Agenda: Svijet / HRT

Tijelo koje donosi konačnu odluku o statusu sirijskih azilanata čine sudac, odvjetnik i predstavnik države. Trenutačno raspolažu s 1400 različitih izvještaja o stanju u Siriji, kao i nizom obavještajnih podataka. Prema izvještaju sirijskih aktivista za ljudska prava od prošloga proljeća, više od 20.000 ljudi koje je Assadov režim uhitio od početka sukoba u Siriji i dalje je u prisilnom zatočeništvu ili se smatra nestalima.

- Svaki se slučaj razmatra pojedinačno. Nema općeg pravila o vraćanju u Siriju. Ako ste u opasnosti od mučenja ili zarobljavanja, neće vas vratiti, naglasio je Stoklund.

Politički azilanti ne moraju strahovati. Zaštićeni su i muškarci kojima nakon povratka prijeti novačenje u Assadovu vojsku.

- Ako ste muškarac u dobi između 18 i 42 godine, dobit ćete azil na osnovi članka 7.1 zakona. Ako podnesete zahtjev za azil kao žena, pa i samohrana majka, niste sigurni da će biti odobren. Samo zato što ste žena, izjavio je Swaid.

Danska vlada još početkom 2019. kao relevantno izvješće za povratak sirijskih azilanata u Damask i okolicu uzima ono 12-ero autora, među kojima je i Assadov general, njegov čovjek za imigracijsku politiku. Preostalih 11-ero u međuvremenu se ogradilo od vladine odluke, uz tvrdnju da nigdje u Siriji ne postoje uvjeti za siguran i održiv povratak izbjeglica (potkraj listopada lani u Damasku se dogodio najsmrtonosniji teroristički napad u sirijskoj prijestolnici u posljednje četiri godine, život je tada izgubilo desetak ljudi). Službenom Kopenhagenu dovoljno je očito to što više nema zračnih napada i što su Assadove snage vratile pod svoju kontrolu većinu teritorija u okolici Damaska.

- Pogledate li stajalište EU-ova Ureda za tražitelje azila, vidjet ćete da i oni imaju istu procjenu kao mi kada je riječ o Damasku i njegovoj regiji. Isti je slučaj i s institucijama u Velikoj Britaniji i Švedskoj, rekao je Stoklund.

- Uvjereni su da je Damask siguran, a tijekom posljednja tri mjeseca Siriju je napustila većina njegove mladosti i gospodarstvenika. Taj broj dosegnuo je oko 100.000 ljudi iz Damaska i njegove okolice, ali i cijele Sirije, naveo je Al Samman.

video thumb

Na višetjednim prosvjedima ispred danskog parlamenta, u znak potpore sirijskim azilantima, okupilo se između 15 i 20 tisuća ljudi. Velik dio njih - etnički Danci. Danska vlada ne zaboravlja naglasiti da se proteklih godina u Siriju dobrovoljno vratilo oko 250 ljudi. Uz novčanu injekciju od 25.000 eura po osobi.

- U slučaju da to ne učinite, dok dobrovoljno ne otputujete, morat ćete živjeti u prihvatnom centru. Nije, naime, prihvatljivo opirati se odlukama danskih vlasti. Mi smo zemlja vladavine oprava, zakoni se moraju poštovati, istaknuo je Stoklund.

U prihvatnim centrima otvorenog tipa stanari imaju pravo na tri obroka dnevno. I to je sve. Ne mogu raditi ni školovati se. Odijeljeni su od obitelji. Čak je i lijekove navodno teško nabaviti. Sve kako bi popustili pod pritiskom i dobrovoljno se vratili u Siriju, iako je takvo postupanje nezakonito prema međunarodnom pravu.

- Naravno da se bojim otići u centar za deportaciju. Vidjeli smo na televiziji da je zapravo riječ o zatvoru, a ne centru za deportaciju. Moja djeca pritom neće moći studirati, rekao je Al Samman.

- I mi i naša djeca radimo i obrazujemo se. Moj muž radi u restoranu. Produktivni smo i aktivni članovi zajednice. Ne želimo biti na teret Danskoj ili Dancima. Ako nas pošalju u prihvatni centar, upravo to će se dogoditi, smatra Omar.

Luke su oduvijek bile mjesta ulaska u neku zemlju. Ona u Helsingøru nalazi se tik uz nadaleko poznati Hamletov dvorac. Za nemali broj ovdašnjih sirijskih azilanata, koji odavde vide obalu Švedske, mnogo liberalnije kada je u pitanju imigracijska politika, svakodnevno se sve više nameće ona poznata Hamletova dilema - biti ili ne biti.

- Moja budućnost je neizvjesna, ali sigurno je vidim u Danskoj. Držat ćemo se ove zemlje, ne možemo je napustiti. Teško nam je jer smo se prilagodili ovdašnjem životu, tu smo već osam godina, objasnio je Al Samman.

Tražitelji azila u Danskoj

Tražitelji azila u Danskoj

Foto: Agenda: Svijet / HRT

Obnovi li ikad aktualna danska vlada lijevog centra diplomatske odnose s Assadom, iako je to teško povjerovati, sirijski azilanti koji su izgubili pravni status u Danskoj automatski će biti deportirani u domovinu. Iz koje putem društvenih mreža svakodnevno primaju prijetnje, i to Assadovih pristaša.

- Tijekom rata u Siriji borila sam se iz petnih žila da zaštitim svoju obitelj. Borila sam se i na vrlo opasnom putu iz Sirije u Dansku. Borila sam se i s učenjem danskog jezika i integracijom u dansko društvo, i ja i djeca. Sada se borim još više, nastavit ću s tom borbom kako bih zaštitila svoju obitelj, navela je Omar.

U posljednjem desetljeću u Dansku je stiglo oko 64.000 tražitelja azila, bilo da je riječ o izbjeglicama ili spajanju obitelji. Na vrhuncu europske izbjegličke krize 2015. zahtjeva za azil bilo je više od 21.000. Sada je taj broj pao na 1500, a broj odobrenih zahtjeva najmanji je u posljednja tri desetljeća. U postojećem političkom narativu i to je očito previše.

- Danas je u Danskoj 10.000 tražitelja azila, polovini njih azil neće biti odobren zato što ga ne trebaju. Novcem koji trošimo na tih 10.000 ljudi mogli bismo pomoći 300.000 ljudi u izbjegličkim kampovima diljem svijeta, gdje ljudi trebaju osnovne stvari, izjavio je Stoklund.

U priči o sirijskim azilantima Danska polako gubi pozlatu jedne od najhumanitarnijih europskih nacija, braniteljice ljudskih prava i sloboda. Politiku njihova vraćanja u domovinu osudili su brojni europarlamentarci, UN-ova agencija za izbjeglice, aktivisti za ljudska prava. Zemlja koja je 1951. prva na svijetu potpisala UN-ovu Konvenciju o izbjeglicama, o čemu zorno svjedoči i postav jedinog muzeja imigracije u Danskoj, sve više, kad je riječ o izbjeglicama i tražiteljima azila, kažu, sliči Orbanovoj Mađarskoj.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!