Njemački izbori: socijaldemokrati i demokršćani vrlo blizu, blaga prednost SPD-a

Nijemci su na parlamentarnim izborima birali nasljednika ili nasljednicu kancelarke Angele Merkel koja odlazi u političku mirovinu nakon 16 godina vladavine.

I nakon prvih rezultata na temelju prebrojanih glasova, demokršćanska Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SDP) su izjednačene s blagim trendom u korist SPD-a, a obje stranke se smatraju pozvanima za sastavljanjem nove vlade.

- Mi smo ostvarili dobar rezultat na izborima i to je nalog birača za SPD, rekao je socijaldemokratski kancelarski kandidat Olaf Scholz.

On je izrazio zadovoljstvo što je SPD ostvario osjetno bolji rezultat od očekivanog i poboljšao svoje pozicije u usporedbi s prošlim izborima za 4,4 posto.

I kancelarski kandidat CDU/CSU-a Armin Laschet je usprkos uvjerljivom gubitku glasova u usporedbi s posljednjim izborima najavio sastavljanje vlade pod vodstvom demokršćana.

- Ja ću poduzeti sve da se ostvari vlada pod vodstvom Unije CDU/CSU, rekao je Laschet i najavio kako teži koaliciji s liberalima i zelenima.

U rezultatima TV postaje ARD-a na temelju prvih prebrojanih glasova, Unija i SPD su gotovo izjednačeni: SPD ima 25,2 posto, a CDU/CSU 24,6 posto, što u kombinaciji s prognozama na temelju izlaznih anketa predstavlja trend u korist SPD-a.

U prognozama javnog servisa ZDF SPD je s 25,6 posto u blagom vodstvu ispred Unije s 24,4 posto.

Do 14 sati izašlo 36,5% birača

Na općim izborima u Njemačkoj u nedjelju izlaznost do 14 sati je iznosila 36,5 posto što je 4,6 posto manje nego prije četiri godine, ali Državno izborno povjerenstvo očekuje veću izlaznost zbog mnogo većeg broja građana koji su svoj glas poslali poštom.

Broj građana koji su dali svoj glas u izbornim lokalima je prema očekivanjima niži nego prije četiri ali to je očekivano s obzirom na to da će glasovi onih koji su glasali dopisno ući tek u završni izvještaj o izlaznosti, rekao je voditelj Državnog izbornog povjerenstva Georg Thiel.

2017. je izlaznost iznosila 76,2 posto od čega je 28,6 posto glasalo dopisno putem pošte.

Ove godine se zbog pandemijskih mjera očekuje još veći udio takvih birača, preko 40 posto, pa se očekuje da će i ukupna izlaznost biti veće nego 2017.

Thiel je još jednom 60,4 milijuna državljana Njemačke s pravom glasa pozvao da do 18 sati daju svoj glas.

Prema posljednjim anketama Socijaldemokratima minimalna prednost

Prema posljednjim istraživanjima prednost socijaldemokrata istopila se na 1%, za vratom su im iz koalicije CDU/SCU, SDP kojemu su mnogi predviđali političko samoubojstvo ulaskom u aktualnu vladajuću crno-crvenu koaliciju. Naime, prvi put nakon 15 godina vodi u predizbornim anketama, javio je Dragan Nikolić. 

Mnogi kažu da su ovo najbitniji izbori generacije. Aktualna kancelarka više se ne kandidira. Izbori su imali nezanimljivu uvertiru, iako su do predizborne kampanje bile biblijske, epske poplave u Njemačkoj, kaotično povlačenje iz Afganistana i pandemija. Bilo je dosadno do te mjere da je Die Welt napisao - jesu li ovo najdosadniji izbori u povijesti.

Za novi saziv Bundestaga bori se 47 stranaka, izborni prag je 5%.

Nijemci biraju s dva glasa danas - preferiranom kandidatu ili kandidatkinji te političkoj opciji, odnosno stranci. Do sada je dopisno glasalo, a ta je mogućnost uvedena 1957. i nema isključivo veze s epidemiološkim mjerama, oko 40% Nijemaca.

U 18 sati, kada se zatvore birališta u budu predočene prve izlazne ankete, treba ih uzeti s dozom opreza, možda to neće biti na tragu trenda koji se očekuje.

Posljednja istraživanja govore i da bi na tragu antivakserskog pokreta i ideje, Alternativa za Njemačku, krajnja njemačka desnica koja je u ovom sazivu paramenta bila najjača oporbena opcija i s kojom i dalje nitko ne želi koalirati, mogla odnijeti 10%-13% glasova.

Od više do 60 milijuna Nijemaca s pravom glasa, najveći broj glasa u industrijskoj utvrdi Njemačke, Sjevernoj Rajni - Vestfaliji, gdje je premijer upravo Armin Laschet, kandidat demokršćana za nasljednika Merkel.

U istoj izbornoj jedinci u Potsdamu snage će danas odmjeriti socijaldemokratski kandidat Olaf Scholz i Annalena Baerbock čelnica Zelenih, koja kao treća najjača opcija može biti jezičac na vagi svake buduće koalicijske vlade.